Novosti

>

6. 12. 2017

Dani hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe

Dani hrvatskog pomorstva u OpatijiU Konferencijskom parku u Opatiji, u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture održano je otvorenje Konferencije o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi - vizije razvoja.Konferenciji su, uz brojne uzvanike, prisustvovali premijer Andrej Plenković i župan Zlatko Komadina.

"Ministarstvo priprema važan paket zakona koji će biti na dnevnom redu sljedeće godine: novi zakon o lučkim kapetanijama, zakon o pomorskom dobru i pomorskim lukama te izmjene pomorskog zakona. Kad je riječ o proračunu, čak je 850 milijuna kuna osigurano u 2018. godini u državnom proračunu za pomorstvo. Svakim danom moramo predano raditi da potencijal pomorskog gospodarstva bude jedan od zamašnjaka gospodarskog rasta", rekao je u uvodnim riječima premijer Plenković.

Župan Zlatko Komadina istaknuo je uvjerenje kako Kvarner nije slučajno izabran za mjesto održavanja Konferencije budući da je Kvaner nacionalno pomorsko središte kada gledamo naša tri brodogradilišta, kada gledamo glavnu hrvatsku luku Rijeka, a i kada gledamo da je tu i sjedište nacionalnog putničkog brodara.

"Tu je i puno drugih infrastrukturnih, energetskih i prometnih projekata i objekata. Neke od njih smo izgradili, a neke vjerujem da ćemo u narednoj perspektivi i narednom desetljeću izgraditi jer prometni pravac nisu samo luka i terminal, prometni pravac nije samo brodar, prometni pravac su i željeznica i cesta, svi vidovi prometa i naravno logistički centri", rekao je Komadina osvrnuvši se na činjenicu da se upravo na prostoru Primorsko-goranske županije nalaze najveće industrijske zone Kukuljanovo kao i nove poslovne zone, Miklavija u Općini Matulji.

Zaključno Komadina je pojasnio: "Naša je geostrateška perspektiva već znana desetljećima i mislim da smo je dužni kao država i kao lokalna zajednica iskoristiti i valorizirati taj prometni pravac što prije. Upravo smo ovih dana potpisali s kolegama iz Like i Istarske Glavni plan razvoja prometa regije Sjeverni Jadran kako bi što prije definirali priključenje naših prometnih pravaca na mrežu TEN-T koridora kao Jadransko-jonsku priču sve dole do Dubrovnika, prema Grčkoj. Naravno, a ono što je nama najvažnije, kako bi što realizirali plan za modernu željeznicu kako bi skinuli sutradan što više kamiona sa cesta te kako bi u smislu ekologije, ali i prometne funkcionalnosti učili konkurentnijim naš prometni pravac na koridoru Vb", rekao je župan.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izrazio je posebno zadovoljstvo što se prvi Dani hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe događaju upravo u Primorsko-goranskoj županiji, Rijeci i Opatiji. Osvrnuo se na jučerašnju proslavu 70. obljetnice postojanja Jadrolinije, rekavši da je održivi rast i konkurentnost pomorskog gospodarstva prioritet ove Vlade i ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

"U tom pogledu na osnovama stabilnog socijalnog partnerstva u pripremi je reforma tri temeljna zakonodavna stupa hrvatskog pomorstva. To je Zakon o lučkim kapetanijama, Pomorski zakonik i jedan od najvažnijih zakona, i izazova našega Ministarstva, Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ovim zakonodavnim paketom namjera nam je ostvariti 6 osnovnih ciljeva: poboljšati životne i radne uvjete pomoraca, i unaprijediti konkurentnost hrvatskih pomoraca koji su oduvijek bili cijenjeni po njihovoj stručnosti na međunarodnom tržištu rada, osigurati brz oporavak i daljnji razvoj hrvatske brodogradnje, stvoriti konkurentna lučki sustav kao dio prepoznatljivog hrvatskog prometnog pravca ka Srednjoj Europi, omogućiti novi zamah u razvoju nautičkog turizma, kroz povećanje ulaganja u priobalno i otočno gospodarstvo uređenjem sustava upravljanja pomorskim dobrom, ukloniti sve administrativne barijere u pomorstvu te modernizirati i ojačati sustav lučkih kapetanija kao okosnice hrvatske pomorske uprave te održati naše more sigurnim i sačuvati ga za generacije koje dolaze", rekao je ministar.

Također je istaknuo je da je u 2017. godini osiguran iznos od 306 milijuna kuna za provedbu projekata razvoja hrvatskih luka, dodavši da je "50 milijuna kuna dodijeljeno za projekte proširenja kapaciteta riječke luke i željezničke infrastrukture neophodne za razvoj teretnog prometa iz Instrumenta za povezivanje Europe."

ispiši stranicu ispiši stranicu