ŠTO JE BILO - Republika Hrvatska korisnik je sredstava Europske unije od 1999. godine. Povijest korištenja tih sredstava počinje s programom OBNOVA, da bi se nastavila kroz program CARDS koji je završio s primjenom 2004. godine.

ŠTO RADIMO DANAS - Stjecanjem statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji 6. listopada 2004., Republika Hrvatska je stekla pravo na sredstva iz tzv. pretpristupnih fondova Europske unije kroz programe PHARE, ISPA i SAPARD), koji su namijenjeni pomoći državama korisnicama tijekom priprema za članstvo u Europskoj uniji, te njihovog pripremu za korištenje fondova namijenjenih državama članicama Unije. Pretpristupni program PHARE(franc. Pologne-Hongrie: assistance a la restructuration économique) ima dvije osnovne namjene - prilagodba institucija standardima EU radi učinkovite provedbe njene pravne stečevine, jačanje socijalne i ekonomske kohezije u državni kandidatkinji. Program ISPA(eng. Instrument for Structural Policies for Pre-Accession) namijenjen je financiranju infrastrukturnih ulaganja u području zaštite okoliša i prometne infrastrukture, dok je program SAPARD(eng. Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development) namijenjen razvoju poljoprivrede i ruralnih sredina općenito. Europska unija je Hrvatskoj iz pretpristupnih fondova iz proračunske 2005. godine dodijelila 112 milijuna eura (87 milijuna za PHARE i 25 milijuna za ISPA-u), a u sklopu proračuna za 2006. godinu 140 milijuna eura (80 milijuna za PHARE, 35 milijuna za ISPA-u i 25 milijuna za SAPARD). Iako su ovi programi završeni 2006. godine, još uvijek traje provedba projekata u njihovom okviru.

Od 2007. na raspolaganju je približno novi instrument pretpristupne pomoći IPA(Instrument for Pre-accession Assistance), koji će sadržajno objedinjavati tri programa iz prethodnog razdoblja, a objedinjavanjem metodologije služiti će i kao izravna priprema za korištenje razvojnih instrumenata Europske unije koji će nam biti na raspolaganju nakon pristupanja. U razdoblju 2007-2009, kroz program IPA biti će na raspolaganju približno 450 milijuna EUR bespovratnih sredstava.

Posebnu kategoriju projekata čine projekti prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje, koji se provode u okviru EU programa, a za koje je nužni preduvjet sudjelovanje partnera iz više zemalja, te prekogranični učinci projekta. Također, već nekoliko godina su nam na raspolaganju i tzv. Programi zajednice, kojima se financiraju projekti u nizu sektora, a ne spadaju u kategoriju programa pretpristupne pomoći.

ŠTO NAM NOSI BUDUĆNOST – nakon stjecanja statusa punopravnog člana Europske unije, Republika Hrvatska steći će mogućnost korištenja instrumenata za poticanje regionalnog razvoja, među kojima Strukturne fondove, Kohezijski fond, te niz drugih izvora financiranja. Procjenjuje se da će sveukupni iznos bespovratnih EU sredstava godišnje biti na razini od približno 3,7% BDP-a.