Primorsko-goranska
županija u prošlosti kao i danas jest područje
na kojemu su rođeni, djelovali i stvorili svoja
najbolja djela mnogi uglednici. Iz velikoga
broja
poznatih imena izdvajamo samo nekoliko njih:
Juraj,
Julije Klović, Julio Clovio,
Don Giulio Clovio Croata 1498. (Grižane) - 1578.
(Rim) - vrhunski svjetski slikar minijaturist
XVI. stoljeća, živio i stvarao u Veneciji i
u
Rimu - dobio je nadimak Michelangelo minijature.
Franjo Petris (Petrić, Petrišević,
Patritio, Patrizio) - 1529. (Cres) - 1597. (Rim)
- neoplatonistički filozof, tipični uomo universale
svoga vremena, svestrani znanstvenik, autor
djela
posvećenih filozofiji, metodologiji, filozofiji
povijesti, retorici, okultizmu,
vojnoj
vještini, teoriji književnosti i glazbe. Marko
Antun Dominis (Markantun
de Dominis), 1560. (Rab) - splitski nadbiskup,
kao heretik osuđen od inkvizicije i spaljen 1624.
u Rimu. Matematičar i filozof, teolog, prirodoznanstvenik,
slobodan duh i mislilac koji se zalagao za jedinstvo
svih kršćanskih Crkava, protiv isključiva
primata
Pape. Ivan Klobučarić Fluminensis
(1545. - 1605. ili 1606.) poznati slikar i kartograf.
Franjo
Glavinić, (1585. -1652.), pisac većega
broja povijesnih kompilacijskih i nabožnih
knjiga
na latinskom, talijanskom i hrvatskom jeziku,
gvardijan trsatskoga samostana. Josip
Pančić (Bribir 1814. - 1888.) liječnik
i poznati botaničar; otkrio velik broj biljnih
vrsta, npr. Pančićevu omoriku (Picea omorika).
Djelovao u Srbiji i bio prvi prvim predsjednikom
SAN. Ivan Mažuranić
(1814. Novi Vinodolski - 1890.) hrvatski ban
i pjesnik, autor epa Smrt Smail-age Čengića. Matija
Mažuranić (1817. Novi Vinodolski -1881.)
- književnik, autor najboljega putopisa iz
razdoblja
hrvatskoga narodnog preporoda Pogled u Bosnu.
Fran Mažuranić (1859. Novi Vinodolski
-1928.) - književnik autor zbirka crtica Lišće,
Novo lišće, Od zore do mraka. Eugen Kumičić
(1850. Brseč-
1904.
Zagreb) - hrvatski književnik i političar, u
hrvatsku
književnost uvodi Zolin naturalistički postupak,
autor romana iz istarsko-primorskog života (Jelkin
bosiljak, Začuđeni svatovi), iz zagrebačkoga
građanskog svijeta, povijesnih romana, i dr.
Ivan
pl. Zajc, (1832. Rijeka - 1914.
Zagreb) - skladatelj i dirigent, <Zajčevo
doba>
od 1870. do 1914., ravnatelj Glazbenoga zavoda
u Zagrebu, autor 19 opera (Nikola Šubić Zrinski,
1876.) 26 opereta (Momci na brod), Lizinka, oratorija,
kantata, solo pjesama i dr. Franjo Rački
(1828. Fužine -1894.) povjesničar i političar,
prvi predsjednik JAZU u Zagrebu, autor Nutarnje
stanje Hrvatske prije 12. vijeka - prve sociološko-povijesne
studije o hrvatskom ranom srednjem vijeku. Dinko
Vitezić prvi narodnjački zastupnik
u bečkom parlamentu izabran od strane seoskih
otočnih
i liburnijskih općina godine 1873. Matko
Laginja, (1852. Klana -1930.) - prvak
hrvatskoga nacionalnog pokreta u Istri i Hrv.
primorju, povjerenik Narodnoga vijeća za Istru,
ban Hrvatske i
Slavonije.
Vjekoslav Spinčić, (1848. Kastav
-1933.) hrvatski političar, borac za slobodu
Istre,
zastupnik Pokrajinskoga sabora Istre, Carevinskoga
vijeća u Beču, Narodnoga vijeća SHS u Zagrebu
i Narodne skupštine u Beogradu. Matko
Mandić, (1849. Mihotići - Kastavšćina
- 1915. Trst) - svećenik i preporoditelj, jedan
od vođa hrvatskoga i slovenskoga istarsko-primorskoga
pokreta, urednik Naše sloge, pobornik tolerancije
i ravnopravne suradnje među narodima. Fran
Kurelac (1811. Rijeka - 1874.) - književnik,
filolog, političar i skupljač narodnoga blaga,
borac za jezičnu čistoću i za to da hrvatski
književni jezik bude sinteza narodnoga govora
i starih pisanih
spomenika, Recimo koju, Runje i pahuljice. Adolf
Veber Tkalčević (1825. -1889.) književnik
i lingvist, jedan od začetnika hrv. novelistike,
predstavnik zagrebačke lingvističke škole (protivne
Kurelčevoj arhaičnoj koncepciji jezika). Frano
Supilo (1870. Dubrovnik -1917.),
političar i publicist, utemeljitelj Riečkoga
Novog lista,
2. siječnja 1900., prve moderne
europske
novine u Hrvatskoj. Iako u početku sljedbenik
Starčevićevih ideja, poslije se razilazi, osobito
s J. Frankom. Supilove ideje evidentne su u
znamenitoj
Riječkoj rezoluciji, 1905. Rijeku, Hrvatsko primorje
i Gorski kotar svojim djelovanjem vinuo u vrh
političkoga diskursa svoga vremena. Politika
u Hrvatskoj. Andrija Mohorovičić
(1857. Volosko - 1936.), seizmolog, geofizičar,
otkrio na dubini od 55 km porast brzine seizmičkih
valova - Mohorovičićev diskontinutet (Moho sloj).
. Na području današnje Primorsko-goranske županije
rođeni su ili su djelovali književnici
Nikola
Polić, Viktor Car Emin, Rikard Katalinić Jeretov,
Drago Gervais, Janko Polić Kamov, Osvaldo Ramous,
Vladimir Nazor, Ivan Goran Kovačić, Zvane Črnja,
književni povjesničari i teoretičari Antun Barac,
Mihovil Kombol, Milan Marjanović, Zvane Črnja
i dr., filolog Rudolf Strohal, skladatelj Boris
Papandopulo, skladatelj
i dirigent Lovro pl. Matačić. Ivan Matetić
Ronjgov (1880.
- 1960.). Odgonetnuo je zakonitosti narodnog
melosa našeg kraja, teoretski objasnio bit te
naturalne glazbe i fiksirao "istarsku ljestvicu" -
tonski niz od šest tonova i polutonova. Ostavio
nam je velik broj zapisa narodne glazbe čija
je osnovna karakteristika dvoglasno pjevanje "na
tanko i na debelo" i svirka narodnih instrumenata:
sopila, roženica, miha i dvojnica. Harmonizirao
je i obradio stotine napjeva, a najznačajnije
u njegovom skladateljskom opusu desetak je velikih
vokalnih skladbi - zborskih simfonija (Ćaće moj,
Roženice, Mantinjada domaćemu kraju, Na mamin
grobak, Naš kanat je lip i dr.), koje Matetića
svrstavaju u red najistaknutijih skladatelja
hrvatske i svjetske zborske literature. Slikari
Romolo Venucci, Ivo Kalina, Jakov Smokvina, Vladimir
Udatny, Vilim
Svečnjak, Oton Gliha i brojni drugi umjetnici,
znanstvenici, poslovni ljudi, stručnjaci različitih
područja djelatnosti koji su proslavili našu
Županiju
i učinili je poznatom u zemlji i u svijetu.