Primorsko-goranska županija u prošlosti kao i danas jest područje na kojemu su rođeni, djelovali i stvorili svoja najbolja djela mnogi uglednici. Iz velikoga broja poznatih imena izdvajamo samo nekoliko njih: Juraj, Julije Klović, Julio Clovio, Don Giulio Clovio Croata 1498. (Grižane) - 1578. (Rim) - vrhunski svjetski slikar minijaturist XVI. stoljeća, živio i stvarao u Veneciji i u Rimu - dobio je nadimak Michelangelo minijature. Franjo Petris (Petrić, Petrišević, Patritio, Patrizio) - 1529. (Cres) - 1597. (Rim) - neoplatonistički filozof, tipični uomo universale svoga vremena, svestrani znanstvenik, autor djela posvećenih filozofiji, metodologiji, filozofiji povijesti, retorici, okultizmu, vojnoj vještini, teoriji književnosti i glazbe. Marko Antun Dominis (Markantun de Dominis), 1560. (Rab) - splitski nadbiskup, kao heretik osuđen od inkvizicije i spaljen 1624. u Rimu. Matematičar i filozof, teolog, prirodoznanstvenik, slobodan duh i mislilac koji se zalagao za jedinstvo svih kršćanskih Crkava, protiv isključiva primata Pape. Ivan Klobučarić Fluminensis (1545. - 1605. ili 1606.) poznati slikar i kartograf. Franjo Glavinić, (1585. -1652.), pisac većega broja povijesnih kompilacijskih i nabožnih knjiga na latinskom, talijanskom i hrvatskom jeziku, gvardijan trsatskoga samostana. Josip Pančić (Bribir 1814. - 1888.) liječnik i poznati botaničar; otkrio velik broj biljnih vrsta, npr. Pančićevu omoriku (Picea omorika). Djelovao u Srbiji i bio prvi prvim predsjednikom SAN. Ivan Mažuranić (1814. Novi Vinodolski - 1890.) hrvatski ban i pjesnik, autor epa Smrt Smail-age Čengića. Matija Mažuranić (1817. Novi Vinodolski -1881.) - književnik, autor najboljega putopisa iz razdoblja hrvatskoga narodnog preporoda Pogled u Bosnu. Fran Mažuranić (1859. Novi Vinodolski -1928.) - književnik autor zbirka crtica Lišće, Novo lišće, Od zore do mraka. Eugen Kumičić (1850. Brseč-1904. Zagreb) - hrvatski književnik i političar, u hrvatsku književnost uvodi Zolin naturalistički postupak, autor romana iz istarsko-primorskog života (Jelkin bosiljak, Začuđeni svatovi), iz zagrebačkoga građanskog svijeta, povijesnih romana, i dr. Ivan pl. Zajc, (1832. Rijeka - 1914. Zagreb) - skladatelj i dirigent, <Zajčevo doba> od 1870. do 1914., ravnatelj Glazbenoga zavoda u Zagrebu, autor 19 opera (Nikola Šubić Zrinski, 1876.) 26 opereta (Momci na brod), Lizinka, oratorija, kantata, solo pjesama i dr. Franjo Rački (1828. Fužine -1894.) povjesničar i političar, prvi predsjednik JAZU u Zagrebu, autor Nutarnje stanje Hrvatske prije 12. vijeka - prve sociološko-povijesne studije o hrvatskom ranom srednjem vijeku. Dinko Vitezić prvi narodnjački zastupnik u bečkom parlamentu izabran od strane seoskih otočnih i liburnijskih općina godine 1873. Matko Laginja, (1852. Klana -1930.) - prvak hrvatskoga nacionalnog pokreta u Istri i Hrv. primorju, povjerenik Narodnoga vijeća za Istru, ban Hrvatske i Slavonije. Vjekoslav Spinčić, (1848. Kastav -1933.) hrvatski političar, borac za slobodu Istre, zastupnik Pokrajinskoga sabora Istre, Carevinskoga vijeća u Beču, Narodnoga vijeća SHS u Zagrebu i Narodne skupštine u Beogradu. Matko Mandić, (1849. Mihotići - Kastavšćina - 1915. Trst) - svećenik i preporoditelj, jedan od vođa hrvatskoga i slovenskoga istarsko-primorskoga pokreta, urednik Naše sloge, pobornik tolerancije i ravnopravne suradnje među narodima. Fran Kurelac (1811. Rijeka - 1874.) - književnik, filolog, političar i skupljač narodnoga blaga, borac za jezičnu čistoću i za to da hrvatski književni jezik bude sinteza narodnoga govora i starih pisanih spomenika, Recimo koju, Runje i pahuljice. Adolf Veber Tkalčević (1825. -1889.) književnik i lingvist, jedan od začetnika hrv. novelistike, predstavnik zagrebačke lingvističke škole (protivne Kurelčevoj arhaičnoj koncepciji jezika). Frano Supilo (1870. Dubrovnik -1917.), političar i publicist, utemeljitelj Riečkoga Novog lista, 2. siječnja 1900., prve moderne europske novine u Hrvatskoj. Iako u početku sljedbenik Starčevićevih ideja, poslije se razilazi, osobito s J. Frankom. Supilove ideje evidentne su u znamenitoj Riječkoj rezoluciji, 1905. Rijeku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar svojim djelovanjem vinuo u vrh političkoga diskursa svoga vremena. Politika u Hrvatskoj. Andrija Mohorovičić (1857. Volosko - 1936.), seizmolog, geofizičar, otkrio na dubini od 55 km porast brzine seizmičkih valova - Mohorovičićev diskontinutet (Moho sloj). . Na području današnje Primorsko-goranske županije rođeni su ili su djelovali književnici Nikola Polić, Viktor Car Emin, Rikard Katalinić Jeretov, Drago Gervais, Janko Polić Kamov, Osvaldo Ramous, Vladimir Nazor, Ivan Goran Kovačić, Zvane Črnja, književni povjesničari i teoretičari Antun Barac, Mihovil Kombol, Milan Marjanović, Zvane Črnja i dr., filolog Rudolf Strohal, skladatelj Boris Papandopulo, skladatelj i dirigent Lovro pl. Matačić. Ivan Matetić Ronjgov (1880. - 1960.). Odgonetnuo je zakonitosti narodnog melosa našeg kraja, teoretski objasnio bit te naturalne glazbe i fiksirao "istarsku ljestvicu" - tonski niz od šest tonova i polutonova. Ostavio nam je velik broj zapisa narodne glazbe čija je osnovna karakteristika dvoglasno pjevanje "na tanko i na debelo" i svirka narodnih instrumenata: sopila, roženica, miha i dvojnica. Harmonizirao je i obradio stotine napjeva, a najznačajnije u njegovom skladateljskom opusu desetak je velikih vokalnih skladbi - zborskih simfonija (Ćaće moj, Roženice, Mantinjada domaćemu kraju, Na mamin grobak, Naš kanat je lip i dr.), koje Matetića svrstavaju u red najistaknutijih skladatelja hrvatske i svjetske zborske literature. Slikari Romolo Venucci, Ivo Kalina, Jakov Smokvina, Vladimir Udatny, Vilim Svečnjak, Oton Gliha i brojni drugi umjetnici, znanstvenici, poslovni ljudi, stručnjaci različitih područja djelatnosti koji su proslavili našu Županiju i učinili je poznatom u zemlji i u svijetu.