Politika - najtvrdokorniji oblik diskriminacije
Uz seksizam prisutan u političkoj sferi, svjedoci smo da su za ravnopravnost spolova svi deklarativno, a u strankama je stanje takvo da se žene moraju boriti za svoje mjesto, naglašeno je na jučerašnjem tematskom okruglom stolu.

RIJEKA - Među županima, gradonačelnicima i načelnicima u Hrvatskoj je 28 žena i 542 muškaraca. U Primorsko-goranskoj županiji žene u lokalnim vlastima participiraju na način da nema ni jedne načelnice niti gradonačelnice; s 18, 4 posto žene participiraju u predstavničkim tijelima; 8,3 posto žena predsjednica je vijeća; 13,9 ih je članica poglavarstava. A Zakon o ravnopravnosti spolova kaže da osjetna neuravnoteženost jednog spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40 posto. Zašto, dakle, nema žena u politici u Hrvatskoj? Politika je najtvrdokorniji oblik diskriminacije", elaborirala je Irene Gregorović Filipčić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova PGŽ-a na okruglom stolu što ga je jučer u sjedištu Županije Povjerenstvo organiziralo o pitanju: "Što učiniti da se poveća politička zastupljenost žena na lokalnoj razini?" i predstavljajući kampanju za više žena u lokalnoj politici.

Sa skupa na kojem se okupio skroman broj predstavnika u PGŽ aktivnih političkih stranaka, a od njih više žena nego li muškaraca, političke su stranke pozvane da kod formiranja listi za predstojeće lokalne izbore poštuju načelo ravnopravnosti spolova, vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama, kvoti od 40 posto žena - s druge strane, građani su pozvani da daju svoj glas strankama koje to učine. Izuzev poruke o potrebi poštivanja kvote, do odgovora na pitanje što činiti da se poveća participacija žena u politici okrugli stol nije došao, ali je zato spomenut sijaset razloga zbog kojih je moguće u našoj zemlji veoma mali broj žena politički angažirano. Ti razlozi prepoznati su u širokom spektru - od mentaliteta i odgoja do surovosti borbe za političku vlast, izražene od strane muškaraca, ali je isto tako rečeno da su lijeve stranke otvorenije prema participaciji žena u politici. >Stranke imaju interes pobjede, a ne interes žena i muškaraca. Uz seksizam prisutan u političkoj sferi, svjedoci smo da su za ravnopravnost spolova svi deklarativno, a u strankama je stanje takvo da se žene moraju boriti za svoje mjesto. Zato provodimo kampanju za više žena u lokalnoj politici, prije svega apelirajući na stranke da poštuju zakonom propisanu kvotu<, apostrofirao je skup poručujući javnosti da je način na koji se većina stranka odnosi prema ženama koje su njihove članice, ponekad ukrašavajući njihovim imenima zadnja mjesta na listama - isti način na koji se odnose i prema ženama u općoj populaciji, ženama biračima. Svoju zauzetost za veću participaciju žena u politici među ostalim su izrazili Valter Saršon iz Ljevice Hrvatske, Vilijana Kordić iz ARS-a, ona posebno naglašavajući da se žene za svoju poziciju u stranci, na poslu, društvu općenito moraju izboriti same, zatim Irena Vukosavljević i Erik Fabijanić iz SDP-a te član Povjerenstva Berislav Dešković koji je konstatirao dvoličnost političara koji u Saboru govore jedno, a u svojim stranačkim bazama se prema ženama ponašaju sasvim drukčije. Liderima stranaka poručio je neka preispitaju svoje stavove, programe i ponašanje, neka se pitaju zašto se malo žena politički angažira i zašto ih poražavajuće mali broj izlazi na izborno glasovanje.

M. Grce
Izvor: Novi list