Novosti

>

21. 9. 2016

Održana tematska sjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova PGŽ

Zlatni olimpijci u Cresu Danas je u sjedištu Primorsko-goranske županije održana tematska sjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova PGŽ. Sjednica  je bila posvećena Nacionalnom danu borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 22. rujna, a raspravljalo se o oblicima pružanja besplatne pravne pomoći  ženama žrtvama obiteljskog nasilja.

Na sjednici su sudjelovale odvjetnice Marijana Anđelić i Iva Starčević Brozičević, predstavnica Centra za posebno skrbništvo Rijeka Tatjana Kurević, predstojnica Podružnice obiteljskog centra Rijeka Gordana Stolfa,  te povjerenstva za ravnopravnost spolova jedinica lokalne samouprave na području PGŽ.

Predsjednica Povjerenstva Irene Gregorović-Filipčić uvodno je istaknula kako mnoge žrtve nasilja ni ne znaju za mogućnost besplatne pravne pomoći. Postupak dobivanja besplatne pravne pomoći započinje slanjem zahtjeva Uredu državne uprave, sjedištu Županije ili njihovim poslovnicama. Nakon odobrenja zahtjeva mogu dobiti sekundarnu pomoć  te ih u građanskim parnicama mogu zastupati odvjetnici. Žene žrtve obiteljskog nasilja često se obraćaju udrugama, a putem njih također mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć. 

Kad je riječ o nasilju i zaštiti žena, Hrvatska je u zadnjih dvadesetak godina napredovala kroz donošenje određenih zakona. “Priča se o tome otvoreno, ipak se percipira da nasilje koje se doživljava unutar četiri zida nije privatna stvar. Međutim, brojke pokazuju da se nasilje nije smanjilo. Posebno je u Hrvatskoj došlo do povećanja kaznenih djela nasilja u obitelji, to je ono što zabrinjava. Dok se broj prekršaja smanjio, kaznena djela su u porastu, posebno kaznena djela silovanja“ rekla je Gregorović-Filipčić, te dodala kako je u Rijeci u prvih osam mjeseci ove godine broj prekršaja u odnosu na prošlu godinu pao za sto, dok je broj kaznenih djela ostao isti. Riječ je o tri kaznena djela u prvih osam mjeseci ove godine, od čega su dva kaznena djela silovanja.

“Uvedeno je ponovno kazneno djelo nasilja u obitelji u Kazneni zakon u svibnju 2015. godine i od tada je počinjeno u 2015. godini 145 kaznenih djela. Počinitelji su bili u 92 % slučajeva muškarci, a u 7,9 % je bilo riječ o ženama. Bilo je 38 žrtava trgovanja ljudima. Zabrinjava porast silovanja preko 100 % među bliskim osobama: u 60 % slučajeva taj događaj se zbio između pastorke i očuha“ naglasila je  Irene Gregorović-Filipčić.
U Primorsko-goranskoj županiji prošle godine bilo je ukupno 710 prekršaja i 5 kaznenih djela. Također je spomenula propuste u sustavu kao što je dvostruko uhićenje gdje u slučaju poziva policija uhiti i žrtvu i počinitelja, ne razlikuje se primarni počinitelj od žrtve. Često dolazi i do sudskog puštanja nasilnika da se brani sa slobode, zamjene pritvora izricanjem zaštitne mjere. Problem je u tome što policija nakon toga slabo ili nikako nadzire osobe kojima su izrečene zaštitne mjere, što je vidljivo i po tome da ima 25 % recidivista. Još jedan od kontinuiranih problema jest stambeno zbrinjavanje žrtve i njihovo zapošljavanje. 

Odvjetnica Marijana Anđelić podijelila je neka svoja iskustva iz prakse. Verbalni napadi i prijetnje odvjetnicama i njihovim klijenticama su dosta česta pojava, no ti verbalni delikti se rijetko prijavljuju iz razloga što bi prijava mogla biti okidač nasilniku da s verbalnog prijeđe na fizičko zlostavljanje. Žene joj se najčešće obraćaju radi razvoda braka, uzdržavanja i problema koji se tu javljaju. “Mnoge žene, iako su svjesne da mogu prijaviti nasilje u obitelji to ne čine, neke zbog srama, a neke zbog straha“ naglasila je Anđelić. Osvrnula se i na medije koji često senzacionalistički izvještavaju o slučajevima obiteljskog nasilja, kao i o ljudima koji nakon što prijave obiteljsko nasilje i sami budu sankcionirani, a gotovo se uopće ne osvrću na pozitivan aspekt promjena koji se dogodio tijekom godina.

Također je pojasnila razliku između prekršaja i kaznenog djela. Prekršaji su lakši oblici nasilja koji se mogu svrstati u četiri kategorije: psihičko, fizičko, seksualno i ekonomsko nasilje. “Teže manifestacije ovakvog oblika, učestalo ponašanje, te one manifestacije koje izazivaju težak strah za sebe ili članove svoje obitelji jeste kazneno djelo koje je sada uvršteno u Kazneni zakon.“ 

Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju osobe koje imaju niži imovinski cenzus, odnosno osobe kojima prihodi po članu domaćinstva iznose manje od 3.300,00 kn, no postoji i odredba koja omogućava da se i osobama s višim imovinskim cenzusom dodijeli besplatna pravna pomoć ako to posebne okolnosti slučaja dopuštaju. “Djeca, invalidi, osobe koje imaju pravo na zastupanje po posebnom zakonu su oni koji ulaze u kategoriju onih koji imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć“ istaknula je Anđelić.

 

ispiši stranicu ispiši stranicu