Novosti

>

27. 1. 2017

Primorsko-goranska županija domaćin prvog svehrvatskog panela "Žene u lokalnoj politici"

Žene u lokalnoj politiciPrimorsko-goranska županija bila je danas domaćin prvog svehrvatskog okupljanja žena oko teme njihova učešća u lokalnoj politici. U ime organizatora Hrvatske zajednice županija sudionice panela je pozdravio  njezin predsjednik Goran Pauk, koji se osvrnuo na cilj ovakvih aktivnosti, a to je  promicati što veće uključivanje žena u politički život, kako on ne bi bio domena uglavnom muškaraca.

U ime domaćina sudionice skupa pozdravila je zamjenica  župana Marina Medarić i već na početku izrazila veliko zadovoljstvo činjenicom da je Primorsko-goranska županija po pitanju učešća žena (33%)  u političkom životu znatno bolja od prosjeka Hrvatske, za gotovo 10%. Kao primjer navela je da od 12 upravnih županijskih odjela 8 vode žene.

Istaknula je važnost jedne od glavnih uloga žena, a to je odgojna, koja u konačnici mora utjecati na razvoj društva u cjelini. Ujedno i sudionica panela, zamjenica Medarić sa skupa je poslala snažnu poruku i poziv ženama da se ohrabre i uključe u politički život, počevši od svojih lokalnih sredina pa dalje.

Pored zamjenice Medarić na panelu su sudjelovale: Sonja Borovčak, bivša zamjenica župana, županica i saborska zastupnica, Snježana Bužinec, načelnica Općine Jakovlje, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Dijana Kobas Dešković, stručnjakinja za žensku ravnopravnost,  Anamarija Jozić, gradonačelnica Pleternice te Sanja Bošnjak, v.d. župana Virovitičko-podravske županije. Među gošćama panela bile su brojne dužnosnice regionalnih samouprava iz cijele Hrvatske.

Na panelu se govorilo o sadašnjim podacima o učešću žena u politici, konstatiralo da njihovo skromno učešće nema temelj u lošijem obrazovanju jer su žene u prosjeku više obrazovane od muškaraca, da su žene zainteresirane za kvalitetu života u svojim sredinama i time i za sudjelovanje u političkom životu.

Naveden je podatak ankete provedene 2000. godine iz kojeg proizlazi da je zainteresiranost žena za politički život u Hrvatskoj čak puno viši od prosjeka Europske unije.

Sudionice panela naglasile su da žena u politici ima malo, ali da kvalitetno rade. Ukazivale su na neke od razloga sadašnjeg lošeg stanja i skromnog učešća žena u političkom životu, unatoč većoj brojnosti u ukupnom broju stanovnika. Tako se među razlozima našla konstatacija da je hrvatsko društvo još vrlo patrijarhalno i da još uvijek poslove dijeli na muške i ženske.

Odgovornost je bačena i na političke stranke u kojima žene na terenu kvalitetno odrađuju zadatke, ali im to na stranačkim listama nije adekvatno i priznato. Iz njihova dobrog rada često izlaze muški lideri, a time ih posljedično same stranke dovode u stanje razočaranosti i često odvraćanja od politike. Postavljeno je pitanje zašto se stranke ne kažnjavaju ukoliko krše odredbe o učešću žena,  odnosno ukoliko se i kažnjavaju, zašto se radije odlučuju na plaćanje kazni nego na uključenje žena u stranački život.

Među razlozima slabog učešća u političkom životu su i uvjeti koje pruža država odnosno zajednica (nedostatak potporne infrastrukture kao što su vrtići) za život u kojem žene nose dvostruki teret i rada na poslu i u kući. Naravno, istaknuta je i važnost podrške obitelji.

Postavilo se i pitanje koliko su žene same krive za situaciju; jesu li previše popustljive, samozatajne; ne pristaju li previše  često biti zamjenama muškim političarima; nisu li premalo ambiciozne; ne popuštaju li previše pred getoiziranjem.

Na pitanje kakva je  situacija u drugim zemljama u okruženju, odgovoreno je da drugi napreduju jer na tom problemu rade. S tim u vezi nastavilo se s preispitivanjem potrebe i važnosti kvota, odnosno nisu li kvote oblik pozitivne diskriminacije. Nekoliko sudionica izrazilo je protivljenje kvotama. Izrazile su osjećaje da ih kvote vrijeđaju i da žele svoje mjesto u politici na temelju rada i kompetencija.

No, prevladalo je mišljenje da su kvote ipak potrebne i da su zapravo alat i poluga koja bi trebala ubrzati proces ujednačavanja mogućnosti. Spomenuto je ukidanje kvota u pojedinim zemljama nakon što su postale nepotrebne jer je društvo došlo do stupnja kad su postale nepotrebne.

Za Hrvatsku je jednim istraživanjem procijenjeno da bi se ovakvim tempom razvoja društva ujednačenost mogućnosti između muškaraca i žena mogla ostvariti tek za 118 godina. Nakon ovog poraznog podatka konstatirano je da bez kvota neće biti dovoljno brzog ulaska u političku sferu u Republici Hrvatskoj. Također ni bez aktivnosti u tom pravcu i to na nadstranačkim temeljima.

Završno je na panelu najavljen nastavak inicijative te održavanje slijedećeg susreta u ožujku u Međimurskoj županiji, čija je zamjenica župana Sandra Herman iznijela tri ključna zaključka:
Treba apelirati za što veće aktivno uključenje većeg broja žena u lokalnim zajednicama, apelirati da se što hitnije pokrene procedura za uvođenje cik-cak izbornog sustava (na jednog muškarca uključena  jedna žena) koji jamči pravedniji okvir za broj žena u aktivnoj politici te da ukazujemo na potrebu da inicijative za veće uključivanje žena u aktivnu politiku imaju jedinstven nadstranački cilj.

ispiši stranicu ispiši stranicu