Održana 9. sjednica Županijske skupštine: Rekordna sredstva za promet i nove koncesije u fokusu

Prvi ovogodišnji rebalans financijskog plana Županijske uprave za ceste (ŽUC) te niz odluka o upravljanju i dodjeli koncesija na pomorskom dobru bili su u fokusu devete sjednice Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, održane danas u dvorani Rektorata Sveučilišta u Rijeci.

Predloženim rebalansom ŽUC-a financijski plan ove ustanove za 2026.godinu, ukupna raspoloživa sredstva povećavaju se za čak 14,7 milijuna eura, čime proračun za cestovnu infrastrukturu doseže 30,6 milijuna eura.
Ravnatelj ŽUC-a Robert Maršanić istaknuo je kako je od početka 2026. godine ustanova napokon dobila značajna financijska sredstva koja su godinama izostajala. „Naknada se nije povećavala 23 godine, a ceste su u posljednjem desetljeću značajno propale. Sada novca imamo, ali nagomilani problemi ne mogu se riješiti preko noći“, poručio je Maršanić. Ilustrirao je to podatkom da je lani za izvanredno održavanje izdvojeno 3 milijuna eura, dok će se ove godine u sanaciju prometnica uložiti čak 10 milijuna eura.

Na upit vijećnice Nataše Blažević Starčević (PGS) o sanaciji dionice Kraljev jarak, Maršanić je pojasnio kako su radovi na potpornim zidovima prioritet, nakon čega će se u narednim godinama cesta u potpunosti riješiti. Vijećnik Tonči Hrabrić (HSP) upozorio je na improvizirane ograde koje stočari postavljaju uz ceste, naglašavajući da to narušava turističku sliku. Maršanić je odgovorio kako ŽUC tu nema izravne ingerencije jer je riječ o privatnim posjedima, ali je najavio suradnju s inspekcijom cestovnog prometa.

Jeli u planu izgradnja kružnih tokova u općini Čavle , zanimalo je Norberta Mavrinca (UK). Ravnatelj Maršanić odgovorio je kako na području općine Čavle trenutno nema cesta u nadležnosti ŽUC-a na kojima bi se tehnički mogao izvesti kružni tok.
Marko Boras Mandić (UK) zatražio je jasne informacije o najavljenom novom prometnom rješenju za čvor Šmrika, istaknuvši kako su ranije najavljivana dva do tri nova kružna toka, naglasivši važnost cjelovitog rješenja za ovaj čvor koji predstavlja usko grlo za promet prema otocima i obali, tražeći uvid u trenutnu fazu projekta.
Ravnatelj Županijske uprave za ceste, Robert Maršanić, pojasnio je kako ŽUC nema detaljnih informacija o tom projektu jer je riječ o državnoj cesti, što znači da je planiranje i upravljanje čvorom Šmrika u isključivoj nadležnosti Hrvatskih cesta. Nakon rasprave ova je točka usvojena.

Na točki o izmjenama Plana savjetovanja s javnošću za 2026. godinu, vijećnik Zlatko Mičetić (Alternativa101) otvorio je raspravu o brisanju potpora poduzetnicima iz planiranih savjetovanja. Mičetić je zatražio uvid u konkretne rezultate dosadašnjih procesa, upitavši koji su stvarni razlozi za izmjene planiranih aktivnosti te koliki je realan utjecaj glasa javnosti na donošenje ključnih županijskih odluka

Odgovarajući na te upite, pročelnik UO za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sanjin Vranković je pojasnio kako su izmjene nužne zbog izrade novih strateških dokumenata koji zahtijevaju usklađivanje s procedurama. Kao primjer uključivanja javnosti naveo je plan gospodarenja otpadom, pri čemu je istaknuto kako odaziv jedinica lokalne samouprave nije bio na očekivanoj razini, no da će se svi pristigli prijedlozi onih koji su se odazvali temeljito razmotriti.

Zamjenik župana Robert Matić istaknuo je da se potpore poduzetnicima ne ukidaju, već se njihova provedba pomiče radi kvalitetnije pripreme. Naglasio je kako će sve potpore biti obuhvaćene novim, objedinjenim programom te da se rokovi prilagođavaju kako bi dokumentacija bila što kvalitetnija, uz napomenu da se svi relevantni akti redovito objavljuju putem javnih objava.

Vijećnici su prihvatili i izmjene Odluke o osnivanju Regionalne energetske agencije Kvarner (REA). Raspravu je obilježilo pitanje vijećnika Leonarda Pavele (HNS) o konkretnim učincima njezina rada. Pavelu je zanimalo koliko je točno europskih sredstava agencija privukla, koliki je porast broja solarnih panela te planira li se subvencioniranje električnih vozila, uz opasku kako građane treba snažnije motivirati i uključiti u energetske procese.
Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, Ljudevit Krpan je odgovarajući na vijećničko pitanje, podsjetio da je Primorsko-goranska županija bila prva u Hrvatskoj koja je osnovala vlastitu energetsku agenciju, prepoznavši energiju kao apsolutni razvojni prioritet. Krpan je pojasnio kako REA Kvarner trenutno koordinira desetak ključnih projekata, pružajući stručnu i tehničku pomoć domovima zdravlja na Krku, u Crikvenici, Delnicama i Rabu. Pročelnik je posebno izdvojio uspjeh programa poput projekta „Sunce i na vašem domu“, putem kojih je građanima izravno omogućena ugradnja sustava za obnovljive izvore energije. Naglasio je da se aktivnosti agencije nastavljaju kroz razvoj samostojećih fotonaponskih elektrana na otocima, čime se želi sustavno iskoristiti veliki solarni potencijal regije i osigurati stabilnost sustava.

Župan Ivica Lukanović najavio je izbor novog vodstva agencije koje će se fokusirati na tri ključna pravca. Prvi prioritet je energetska neovisnost otoka, gdje postoji golema razlika u potrošnji energije između ljetnih i zimskih mjeseci. Drugi pravac obuhvaća energetsku obnovu 11 objekata, mahom iz sustava školstva i zdravstva,. Kao treći, inovativni smjer, župan je istaknuo poticanje građanskih energetskih zajednica, čime bi sami građani postali vlasnici pogona za proizvodnju energije, zaključivši kako je neophodno pratiti trendove i promovirati energetsku neovisnost.
Zaključno, vijećnik Josip Katalinić (Most) otvorio je pitanje ekoloških standarda i odgovornosti velikih zagađivača, apelirajući na sve saborske zastupnike iz Primorsko-goranske županije da jedinstveno podrže strože zakonske prijedloge. Upozorio je kako dosadašnja podrška na nacionalnoj razini nije bila potpuna, unatoč jasnoj potrebi za zaštitom okoliša u regiji.
Inicijativa Udruge „Čuvari kvarnerskog zaljeva“, a koju je saborski zastupnik Marin Miletić predstavio u Hrvatskom Saboru naglašava nužnost izmjena zakona o zapaljivim plinovima u svrhu prevencije incidenata. Ključni zahtjev inicijative, koja je potekla od građana općine Kostrena, jest zakonsko obvezivanje zagađivača na redovite kontrole i modernizaciju postrojenja.

Na sjednici je usvojeno i niz odluka vezanih uz dodjelu koncesija na pomorskom dobru. Osim odluka o koncesijama, sjednicu je obilježila i promjena u vijećničkim klupama. Alen Ružić (HDZ) stavio je mandat u mirovanje, a novi vijećnik Marijan Bačić položio je prisegu i preuzeo njegovu dužnost.

Aktualni sat devete sjednice Županijske skupštine otvorila je vijećnica Magdalena Arapinac (HDZ), istaknuvši kako je jedan od većih problema turizma na Kvarneru i dalje snažna ovisnost o ljetnim mjesecima. Uoči novog natječaja za Turističku zajednicu Kvarnera zanimalo ju je koje će mjere Županija poduzeti kako bi se potaknulo više sadržaja i osnažio cjelogodišnji turizam. Župan Ivica Lukanović složio se da turizam traži dodatni iskorak, naglasivši da je riječ o jednoj od ključnih razvojnih grana županije. Istaknuo je kako titulu Europske regije gastronomije treba još bolje iskoristiti te najavio da će s posebnom pažnjom razmotriti kandidature i planove budućih nositelja turističkih aktivnosti. Dodao je i kako je nužno raditi proaktivnije, uz više sadržaja i projekata koji daju dodatnu vrijednost destinaciji, a kao primjer dobro uloženog novca izdvojio je WRC, ocijenivši da je riječ o manifestaciji koja je županiji donijela veliku međunarodnu vidljivost.

Na tu se temu nadovezao Leonardo Pavela (HNS) , upozorivši na visoke iznose koji se izdvajaju za pojedina turistička događanja, poput Women’s Weekenda i Cinehilla, te propitujući model njihova financiranja i konkretne rezultate koje takve manifestacije donose. Župan je odgovorio kako smatra da treba napustiti model u kojem se događanja pretežito oslanjaju na javni novac. Rekao je da nije imao detaljan uvid u sve pojedinosti pojedinih manifestacija, ali je naglasio da će pažljivo pratiti izvještaje i opravdanost svakog utrošenog eura. Poručio je i da ubuduće neće predlagati iznose kakvi su bili ranijih godina, uz napomenu da određene manifestacije, poput Cinehilla, ipak nose i širu poruku te da će se o svemu voditi više računa.

Danko Švorinić (RI) postavio je pitanje vezano uz stanje u Mrtvom kanalu, podsjetivši na potrebu da se to područje pravno uredi i omogući raspisivanje koncesije. Župan je odgovorio kako pitanje nije vezano samo uz Mrtvi kanal, nego i uz šire promišljanje o modelu upravljanja lučkim područjima, uključujući mogućnost da se područje Rijeke priključi nekoj od susjednih županijskih lučkih uprava. Istaknuo je da u ovom trenutku nisu stvoreni svi preduvjeti za takav korak, ali i da je Županija spremna razmotriti rješenja čim se za to steknu uvjeti. Kao ključni preduvjet naveo je izmjene prostornog plana, dodajući da je Gradu Rijeci već dostavljeno očitovanje Županije te da postoji spremnost za zajednički rad na uređenju tog prostora.

Nenad Hodap (Možemo!) problematizirao je prometnu izoliranost dijelova Gorskog kotara, posebno područja Čabra, te upitao kada bi se mogla otvoriti ozbiljnija rasprava o izgradnji nove prometnice od Klane do Čabra. Župan je rekao kako je riječ o zanimljivoj i vrijednoj ideji, premda ga ljudi s terena uvjeravaju da je riječ o vrlo zahtjevnom zahvatu. Ipak, ocijenio je da vijećničko pitanje može biti dobra osnova za pokretanje konkretnije inicijative te najavio da će zatražiti očitovanje Županijske uprave za ceste i resornog ministarstva.

Darijo Vasilić (PGS) upozorio je na nezadovoljstvo načinom financiranja turističkih manifestacija na otoku Krku kroz sustav Turističke zajednice Kvarnera. Župan je odgovorio kako smatra da se takva situacija može relativno brzo popraviti. Dodao je da kao predsjednik Turističkog vijeća ne ulazi u sve operativne detalje, ali i ocijenio da je riječ o pogrešci koju treba ispraviti. Najavio je da će se tema ponovno otvoriti kod sljedećeg rebalansa, s ciljem da se stanje vrati na razinu kakva je ranije postojala.

Josip Katalinić (Most) otvorio je pitanje metalnog otpada na području Luke Rijeka, upozorivši na povišene koncentracije teških metala i izostanak konkretnih promjena na terenu, uz tvrdnju da subjekt nema ni potrebnu dozvolu za gospodarenje otpadom. Pročelnik Sanjin Vranković odgovorio je kako je to pitanje u nadležnosti Državnog inspektorata te da je od nadležnih službi već zatraženo očitovanje, koje će biti dostavljeno čim ga Županija zaprimi.

Boris Popović (Alternativa 101), govorio je o konkurentnosti i razvijenosti županije, ustvrdivši da poslovno okruženje u brojnim segmentima zaostaje i da su mnogi pokazatelji ispod željene razine. Župan je rekao kako nema ništa protiv da se o toj temi održi posebna sjednica, ali je upozorio da situaciju ne treba promatrati isključivo katastrofično. Istaknuo je da konkurentnost županije ne ovisi samo o administraciji, no da županijska uprava svakako mora svoj dio posla obavljati učinkovitije, brže, pošteno i zakonito kako bi pridonijela boljem poslovnom okruženju. Dodao je i da treba razvijati konkretne sadržaje koji utječu na ukupnu atraktivnost i gospodarsku dinamiku županije, uključujući i prometnu povezanost te turističku ponudu.

Nedjeljko Pinezić (UK) otvorio je pitanje kriterija za financiranje manifestacija, istaknuvši kako nedoumice proizlaze iz činjenice da još uvijek nema dovoljno jasnih i transparentnih pokazatelja, povezanih sa strateškim marketinškim planom turizma Kvarnera. Zanimalo ga je hoće li revizija tih kriterija biti stavljena na dnevni red. Župan je odgovorio kako se za pojedine manifestacije, poput WRC-a, mogu povući egzaktni podaci kroz izvještaje i turističke pokazatelje, uključujući broj noćenja. Naglasio je da će, neovisno o tome tko bude na čelu turističkog sustava, u budućem planu rada morati jasno pokazati kako vidi razvoj turizma u narednom razdoblju. Upozorio je i da Kvarner gubi tržišni udio u turističkim prihodima te da upravo zato razvoj turizma mora biti jedan od prioriteta.

Nikolu Grgurića (HDZ), zanimalo je pitanje dizalica za plovila i njihova funkcionalnost, istaknuvši važnost te infrastrukture za nautičare i obiteljski smještaj koji je na nju naslonjen. Pročelnica Izabela Linčić Mužić pojasnila je da je riječ o pitanju opterećenom nizom zakonodavnih okolnosti te posebno ukazala na odredbe Zakona o pomorskim lukama. Istaknula je da je riječ o osnovnoj lučkoj djelatnosti te da po važećem zakonskom okviru više nije moguće tu uslugu dati u koncesiju na način kako se to ranije činilo.

Vijećnica Morena Lekan (Možemo!) otvorila je pitanje neimenovanja predstavnika u školske odbore, upitavši zašto taj proces još uvijek nije okončan. Župan Ivica Lukanović u svom odgovoru kazao je da imenovanja do sada još nisu dovršena, ali se upravo poduzimaju ključni koraci u tom smjeru. Župan je najavio kako će se lipanjskim rebalansom proračuna predvidjeti uvođenje naknada za rad u školskim odborima koje bi se trebale početi isplaćivati od iduće godine.

PGS-ova vijećnica Nataša Blažević Starčević postavila je pitanje o sudbini županijskog linijskog prijevoza i realnim izgledima da sustav proradi do početka iduće godine. Resorna pročelnica Izabela Linčić Mužić pojasnila je kako je u tijeku niz sastanaka s jedinicama lokalne samouprave te čim ispune formalni uvjeti, odluka o novom ugovoru o javnom linijskom prijevozu naći će se pred vijećnicima već na lipanjskom zasjedanju Skupštine.

Vijećnik Davor Zubović (HSU) otvorio je pitanje socijalne skrbi, upitavši zašto starije osobe prema novim pravilima više ne mogu ni dospjeti na liste čekanja za domove. Odgovarajući na pitanje resorna pročelnica Mirela Smojver pojasnila je kako su domovi uskladili svoje pravilnike s novim zakonskim okvirima, prema kojima se usluga smještaja sada prioritetno pruža osobama s narušenim zdravstvenim stanjem.
„Pravo na smještaj, kao socijalnu uslugu, sada ostvaruju isključivo oni korisnici koji se nalaze u kategorijama od drugog do četvrtog stupnja gerijatrijske njege. Ovakva promjena u sustavu znači da osobe koje su još uvijek funkcionalne i pripadaju prvom stupnju više ne mogu računati na mjesto na listi, čime se fokus ustanova prebacuje na najteže bolesnike i one kojima je tuđa pomoć najpotrebnija“, kazala je pročelnica .

„Vjerujem da i na otocima ima potrebitih obitelji“, kazao je vijećnik Zdenko Jakuc (HDZ), predloživši da se kapitalna donacija od 250 eura mjesečno, koja je namijenjena obiteljima srednjoškolaca u Gorskom kotaru, uvede i za otočne obitelji. Jakuc je pozvao župana da već u lipanjskom rebalansu proračuna izjednači tretman otoka i Gorskog kotara, kojima bi takva potpora olakšala ostanak djece u lokalnim sredinama.
Odgovarajući na taj prijedlog, župan Ivica Lukanović, istaknuo je kako Gorski kotar i otoci imaju specifične i različite potrebe, napomenuvši da spomenuti bonus nije socijalna mjera, već odgovor na izrazito otežane uvjete života u Gorskom kotaru. „Županija kroz posebne programe kontinuirano ulaže u školstvo na otocima, a naglasak bi trebao biti na fleksibilnijem sustavu obrazovanja koji bi djeci omogućio lakši pristup željenim zanimanjima. Umjesto izravnih bonusa, fokus za otoke ostaje na kapitalnim projektima i novom programu energetske neovisnosti koji se priprema a koji bi trebao donijeti energetsku neovisnost otoka čime se dugoročno osnažuje razvoj otočnih zajednica”, odgovorio je župan.

Vijećnik Bojan Kurelić (AM) otvorio je raspravu o stanju primarne zdravstvene zaštite u Malom Lošinju, upozorivši na navodno ukidanje usluge njege u kući u tamošnjem Doma zdravlja. Kurelić je istaknuo kako se takvom odlukom najteži, posebice onkološki bolesnici, ostavljaju bez vitalne skrbi, upitavši je li prihvatljivo gasiti osnovne usluge samo zato što ustanova ne uspijeva pronaći adekvatna kadrovska rješenja. Odgovarajući na pitanje resorna pročelnica Vesna Čavar odbacila je tvrdnje o zapostavljanju pacijenata, naglasivši kako zdravstvena njega na otoku i dalje funkcionira putem triju patronažnih sestara. „Dom zdravlja kontinuirano raspisuje natječaje i suočava se s kroničnim nedostatkom kadra koji pogađa cijelu državu“, kazala je Čavar i izrazila nadu u poboljšanje situacije, ističući da se aktivno traže načini kako privući nove zdravstvene djelatnike na otoke.

Vijećnik Orjen Petković (Možemo!) upozorio je na sve izraženiju potrebu za stručnom podrškom mladima, uputivši pitanje o stanju ljudskih resursa u županijskim zdravstvenim ustanovama. Konkretno, zanimalo ga je koliko specijalista adolescentske psihijatrije trenutno pruža psihološku i psihijatrijsku pomoć na području županije, naglašavajući važnost dostupnosti takve skrbi. S obzirom na kompleksnost podataka, vijećnik će odgovor o broju stručnjaka dobiti u pisanom obliku.

Na kraju aktualnog sata župan Ivica Lukanović informirao je vijećnike o pismu namjere tvrtke PIK, koja je Županiji ponudila na prodaju pogon za proizvodnju tjestenine. Riječ je o atraktivnom lokalitetu površine 4180 kvadratnih metara s pripadajućim dvorištem, koji je prostornim planovima predviđen upravo za potrebe kulture i obrazovanja. Župan je istaknuo kako je nakon osobnog izvida prostora zaključio da bi bila velika šteta propustiti takvu priliku. Kako je župan naglasio, projektni koncept kojim bi se napušteni pogon PIK-a transformirao u suvremeni edukacijski centar već postoj. Prema tom planu, ovaj bi lokalitet postao novi dom za sve umjetničke škole na jednom mjestu, čime bi se dugoročno riješio problem prostornih kapaciteta i osigurali vrhunski uvjeti za rad mladih talenata.
Kako bi se vijećnici iz prve ruke uvjerili u potencijal nekretnine, župan je pozvao vijećnike da se u ponedjeljak pridruže organiziranom razgledu pogona, gdje će im predstavnici PIK-a pokazati sve kapacitete.

Najavljeno je da će se potrebna sredstva za kupnju, sukladno procjenama, planirati već u lipanjskom rebalansu proračuna, dok će se sama odluka o kupnji naći kao točka dnevnog reda na idućoj sjednici Županijske skupštine.