Priroda

01.01.2020

Primorsko-goranska županija na sjeveru graniči s Republikom Slovenijom, na zapadu s Istarskom županijom, na istoku sa Karlovačkom i Ličko-senjskom županijom, a na jugoistoku u Kvarnerskim vratima ima morsku granicu sa Zadarskom županijom. Županiji pripada i dio obalnoga mora s državnom granicom udaljenom 22 kilometara jugozapadno od otoka Suska.

Prostor Primorsko-goranske županije dijeli se na tri dijela – goransko područje, primorsko i otočno područje, i obuhvaća površinu od 3.588 km2, ili 6,3 posto državnoga teritorija.

Goransko područje s umjerenom kontinentalnom do planinskom klimom s mnogim šumskim i vodnim resursima, prostor je koji se odlikuje kvalitetom zraka i vode i ima vrlo bogatu floru i faunu. Područje je malo izgrađeno i vrlo slabo nastanjeno. U zapadnom dijelu Gorskoga kotara najviši su vrhovi Risnjak (1528 m) i Snježnik (1506 m), a u jugoistočnom Bjelolasica (1534 m) i Viševica (1428 m). Između njih prema sjeveroistoku proteže se dolinama Dobre i Kupe niža središnja zona. Rijeka Kupa, najveća u Županiji, teče prema Savi u crnomorski sliv, ponornica Ličanka preko Dubračine u jadranski sliv. Ponornice Lokvarka i Ličanka, s umjetnim jezerima Lokvarskim (31 mil. m3 vode) i Bajerskim (1,2 mil. m3 vode), u okviru hidroenergetskoga sustava Vinodol, dio su jadranskoga sliva.

Primorsko područje ima pretežito mediteransku klimu s utjecajima planinske klime (bura, kiša i snijeg) tijekom zimskih mjeseci, a proteže se polukružno uz Riječki zaljev i Vinodolski kanal, između grebena Učke (1396 m) na zapadu i rubnih planina gorskoga kotara (Obruč 1376 m, Tuhobić 1109 m i dr.) na sjeveru i sjeveroistoku. Obuhvaća istočnu padinu Učke prema sjeveru krške Ćićarije, odvojenoj udolinom Jušići – Rupa od Klane i pitome Kastavštine. U riječkom je zaleđu Grobnišćina s prostranim Grobničkim poljem s nataloženim pleitocenskim šljunčanim naslagama. Iznad Bakarskoga zaljeva proteže se krasičko-hreljinski plato i prema jugoistoku plodni Vinodol. Niski vapnenački greben presijecaju Potok, Rječina, Draški potok, Bakarska vrata i Suha Ričina.

Podzemnom cirkulacijom iz planinskoga zaleđa nastaju brojni izvori od opatijskoga preko riječkog do vinodolskog primorja kojima se napajaju vodovodi obalnih gradova i naselja (Zvir, izvor Rječine, izvor u Martinšćici – za Rijeku, Dobra i Dobrica – za Bakar i susjedna naselja, Žrnovnica – za Novi Vinodolski i Crikvenicu, i manji – nedovoljni izvor na Učki za Opatiju).

Otočno područje s izrazitim značajkama mediteranske klime, sastavljeno je od dvaju nizova kvarnerskih otoka: zapadni s Cresom i Lošinjem i nekoliko manjih otoka, a istočni s Krkom i Rabom te nekim manjim nenaseljenim otocima između njih. Najveći su otoci Krk i Cres – svaki po 405.8 km2, za razliku od Krka koji je dvostruko širi, Cres je dvostruko duži. Vransko jezero na otoku Cresu, s razinom oko 13 m iznad mora, jedinstven je hidrografski fenomen na Jadranu, površine 5.5 km2 i 74 m dubine (najdublji je dio jezera 60 m ispod morske razine) te sadrži više od 200 mil. m3 iznimno čiste pitke vode kojom se opskrbljuju mjesta na otocima Cres i Lošinj.

Za vodoopskrbu otoka Krka služe dva mala jezera – Ponikve i Jezero te neki manji izvori, dok na otoku Rabu, uz nekoliko nedovoljnih lokalnih izvora, za opskrbu vodom služi podmorski cjevovod povezan s primorskim vodovodom na kopnu.

Na prostoru županije nacionalnim zakonodavstvom je zaštićeno 30 područja i pojedinačnih prirodnih vrijednosti, koji se štite putem osam različitih kategorija. Javna ustanova “Priroda” upravlja s 26 područja. Ukupna površina zaštićenih dijelova prirode u Primorsko-goranskoj županiji iznosi 263,3 km2, što čini 3,35 posto ukupne (kopnene i morske) površine.

Osim u zaštićena područja, velik dio vrijedne prirodne baštine Primorsko-goranske županije, uključen je i u Europsku ekološku mrežu Natura 2000. Na razini Republike Hrvatske koja se u europskim okvirima smatra jednom od članica s najvećom biološkom raznolikošću, ekološka mreža obuhvaća oko 37 posto kopnenog teritorija te 16 posto obalnog mora.

U Primorsko-goranskoj županiji Natura 2000 sastavljena je od 111 lokaliteta od kojih su tri područja značajna za ptice, a 108 područja je značajno za divlje vrste i stanišne tipove. Obuhvat ekološke mreže u Županiji na kopnu obuhvaća gotovo 75 posto ukupne površine, a na moru 16 posto pa je s obzirom na obuhvat ekološke mreže i biološku raznolikost Primorsko-goranska županija jedna od najbogatijih europskih regija.

U cilju valorizacije prirodne baštine i vrednovanja te korištenja zaštićenih životinja u brendiranju Gorskog kotara, u Staroj Sušici djeluje županijski Centar za posjetitelje “Velike zvijeri”, posvećen medvjedu, vuku i risu. Izgradnjom Centra “Velike zvijeri” turistički se valorizira priroda Gorskog kotara, jedno od rijetkih područja u Europi gdje obitavaju sve tri velike zvijeri.

I dok u zelenom srcu županije djeluje Centar “Velike zvijeri”, u plavom dijelu na Cresu otvoren je Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove Beli. Centar je smješten u obnovljenoj zgradi nekadašnje škole, a za posjetitelje je u prizemlju uređen multimedijalni izložbeni postav o bjeloglavim supovima i životu stanovnika creske Tramuntane (sjeverni dio otoka Cresa). Centar posjetiteljima nudi i druge zanimljive sadržaje, od povremenih fotografskih izložbi do različitih radionica za djecu, a u njemu se mogu saznati i zanimljive informacije o značaju i radu samog oporavilišta za bjeloglave supove koje djeluje u sklopu Centra.

Centar je mjesto susreta znanstvenika, istraživača, stručnjaka ornitologa, zaljubljenika u prirodu i entuzijasta, lokanog stanovništva i školske djece, a kroz aktivnosti Centra i rad oporavilišta za bjeloglave supove, monitoring populacije, edukaciju i održivu turističku valorizaciju prirodne i kulturne baštine otoka, provode se aktivne mjere zaštite strogo zaštićenih i ugroženih bjeloglavih supova.

Više o biološkim raznolikostima Primorsko-goranske županije možete saznati na stranicama Javne ustanove Priroda.

Saznajte više o biološkim raznolikostima Primorsko-goranske županije.

Vaši podaci
Ime
Prezime
E-mail adresa
Poruka
Prihvaćam Uvjete korištenja.