„Hitna građanska sjednica“: Klimatska kriza traži konkretne mjere — do kraja stoljeća temperatura zraka mogla bi porasti za čak 4 stupnja

Napuštanje fosilnih goriva, regeneracija okoliša i konkretna suradnja politike i znanosti ključni su zaključci skupa pod nazivom „Hitna građanska sjednica“, koji je na Filozofskom fakultetu u Rijeci okupio stručnjake i donositelje odluka.

Događaj u organizaciji Udruge Žmergo i Zelene mreže PGŽ poslao je jasnu poruku da klimatske promjene više nisu daleka prijetnja, već realnost koja izravno utječe na zdravlje, prirodne resurse i gospodarstvo.
Središnji dio sjednice obilježila je premijera dokumentarnog filma „Upoznavanje nacije s izvanrednim okolnostima“, uz izlaganje dr. sc. Nikole Biliškova s Instituta Ruđer Bošković.

Dokumentarac je ponudio argumentiran prikaz struke o stvarnom stanju okoliša, naglašavajući kako učinak klimatskih promjena danas prožima sve aspekte ljudskog života. Sudionici su se složili da je dijalog znanosti i politike na riječkom Kampusu postavio temelje za snažnije ekološko djelovanje u cijeloj regiji.

Podršku inicijativi pružio je zamjenik župana Robert Matić, istaknuvši kako je Primorsko-goranska županija svjesna važnosti zaštite okoliša i prirode koja nas okružuje te joj pristupa odgovorno i sustavno. Što se tiče energetske učinkovitosti, Matić je istaknuo projekte energetske obnove zgrada ukupne vrijednosti gotovo 30 milijuna eura, koje Županija provodi s ciljem povećanja učinkovitosti i smanjenja štetnih emisija.
„Također koristimo mogućnosti brownfield investicija prilikom pokretanja projekata, kako bismo očuvali prostor i maksimalno iskoristili postojeće objekte. Jedan od ključnih prioriteta u ovom mandatu, uz energetsku neovisnost otoka, jest i razvoj poljoprivrede, koja je iznimno važna za stanovništvo i budućnost naše županije.
Kontinuirano pratimo i problematiku okolišnih opterećenja, poput onečišćenja u Kostreni i pitanja metalnog otpada na području bivšeg KBC-a. Iako za ta područja nismo izravno nadležni, podržavamo sve inicijative te u suradnji s udrugama i građanima nastojimo pratiti stanje i smanjiti moguće negativne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi. Podržavamo građanske inicijative, slušamo potrebe naših sugrađana i u svim prostorno-planskim dokumentima i projektima vodimo računa o zaštiti okoliša, kako bismo budućim generacijama ostavili što kvalitetniju, uređeniju i održiviju županiju“, zaključio je Matić.

Današnji skup nije ostao samo na raspravi. Kao najvažniji konkretan korak najavljeno je osnivanje posebnog povjerenstva koje će predložiti Zelena mreža PGŽ. Ovo tijelo bit će zaduženo za osmišljavanje i provedbu konkretnih mjera za ublažavanje klimatskih promjena na lokalnoj razini.