Održana stručna radionica o sigurnosti prometa: Primjeri dobre prakse i iskustva s terena za bolju zaštitu motociklista u PGŽ-u

Kako hrvatske ceste učiniti sigurnijima za motocikliste bilo je središnje pitanje stručne radionice „Poboljšanje prometne sigurnosti motociklista adekvatnim održavanjem cesta i primjenom adekvatne opreme na cestama“, održane na Građevinskom fakultetu u Rijeci. Cilj radionice bio je kroz razmjenu stručnih iskustava i primjera dobre prakse pridonijeti većoj sigurnosti motociklista, jedne od najugroženijih skupina sudionika u cestovnom prometu.

Radionicu, koja je okupila predstavnike nadležnog Ministarstva, policije te ključnih upravitelja cesta poput HAC-a i ŽUC-a, te druge vodeće dionike u sustavu sigurnosti cestovnog prometa, organizirao je Županijski savjet za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije uz podršku Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske. Primarni cilj skupa bio je razmjena stručnih iskustava i primjera dobre prakse te poticanje snažnije suradnje svih ključnih dionika radi sustavnog unaprjeđenja sigurnosti motociklista na hrvatskim prometnicama.

Predsjednik Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije Hrvoje Baričević u uvodnom je obraćanju istaknuo važnost preventivnog djelovanja, ali i potrebu da se veća pozornost posveti unapređenju cestovne infrastrukture.
„Motociklisti su, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, jedna od najugroženijih skupina sudionika u prometu, što potvrđuju i europske direktive koje im posvećuju posebnu pozornost. Prošle je godine na lokalnim i županijskim cestama u Primorsko-goranskoj županiji smrtno stradalo 18 osoba, od kojih je čak sedam bilo motociklista. Taj je udio znatno veći od njihova udjela u ukupnom prometnom toku. Postojeća cestovna infrastruktura uglavnom nije projektirana ni dimenzionirana s obzirom na specifičnosti ove skupine sudionika u prometu, već je oblikovana kao univerzalna. Upravo zato želimo kroz stručni dijalog i građevinska rješenja ponuditi konkretne mjere koje će povećati sigurnost. Na pojedinim dionicama, poput državne ceste D8 i cesta u Gorskom kotaru, već su postavljena parcijalna rješenja, primjerice zaštitne letve ispod odbojnih ograda, no svjesni smo da to još uvijek nije dovoljno“, zaključio je Baričević.

U ime domaćina, Primorsko-goranske županije, sudionike je pozdravila pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Izabela Linčić Mužić. Istaknula je kako je Primorsko-goranska županija jedna od samo dviju hrvatskih županija koje imaju aktivno savjetodavno tijelo za sigurnost prometa na cestama. „Primorsko-goranska županija sustavno ulaže u sigurnost svih generacija. Posebnu pozornost posvećujemo najmlađima kroz organizaciju prometnih poligona za osnovnoškolce, izgradnju novih prometnih poligona uz dječje vrtiće te planirano otvaranje novih poligona na Rabu i Krku. Jednako nam je važna i sigurnost motociklista. Ove smo godine uspješno proveli jubilarno izdanje preventivne akcije ‘Motociklom u život’ na Automotodromu Grobnik, koja je okupila četrdesetak vozača iz triju županija. Zaključke i prijedloge koje su tom prilikom iznijeli sami motociklisti dodatno ćemo razmotriti upravo na ovoj radionici kako bismo zajednički došli do konkretnih rješenja za sigurnije prometnice“, zaključila je pročelnica Linčić Mužić.

Dugogodišnji stručnjak za sigurnost cestovnog prometa Mladen Stjepan Vitković podsjetio je kako aktivnosti usmjerene na sigurnost motociklista u Hrvatskoj traju već petnaest godina, od djelovanja kroz udrugu Karavana za život 2010. godine do današnjeg rada u Akademiji sigurne vožnje.
„Naš je cilj unaprijediti prometnu sigurnost kroz djelovanje na tri ključna čimbenika, vozača, vozilo i prometnu okolinu. U suradnji s Ministarstvom želimo primijeniti provjerene primjere dobre prakse na hrvatskim cestama. To uključuje postavljanje zaštitnih ograda namijenjenih motociklistima, primjenu protukliznih premaza na kolniku te ispunjavanje bitumenskih fuga kvarcnim pijeskom kako bi se smanjio rizik od proklizavanja. Jednako je važno redovito i kvalitetno održavanje prometnica jer čista kolnička površina osigurava bolje prijanjanje guma. Uz infrastrukturne mjere, ključnu ulogu ima i edukacija vozača. Potrebno je utjecati na smanjenje brzine jer pri ekstremnim brzinama ni najbolja infrastruktura ne može spriječiti najteže posljedice“, naglasio je Vitković.