Stop finning: Kampanja za zabranu trgovine perajama morskih pasa u EU

Info za medije 06.11.2021 Zaštita okoliša

Naš najbolji ronilac na dah i svjetski rekorder Vitomir Maričić ambasador je kampanje STOP FINNING kojom se želi prikupiti potpise za zakonsku zabranu trgovine perajama morskih pasa u EU.

EU je najveći svjetski izvoznik peraja, a ova praksa nas košta 100 milijuna jedinki godišnje i vodi prema izumiranju vrste kroz 15 godina. Kao apex predator, morski pas je ključna vrsta za održavanje eko sustava u moru, koje nam je svima od velike važnosti.

„Kao što vjerojatno većina čitatelja i zna, morski psi su ključni grabežljivci u moru. Efekti izostanka takvog apexa nisu samo špekulativni, studija koju su Amerikanci proveli u Atlantiku, pokazala je da je 11 vrsta morskih pasa došlo do kritičnih brojki, 12 od 14 vrsta kojima su se hranili toliko je naraslo da su uništili vrste ispod njih. Naravno, dalje u toj spirali, sve skupa vodi tome da se Ocean opustoši. Koliko god moćan to sustav, bio ravnoteža Oceana i prirode općenito je osjetljiv mehanizam. Predviđanja su da će, ako se opadanje vrsta morskih pasa nastavi ovim tempom, doći do izumiranja većine vrsta nakon 10-ak godina. To je nevjerojatno malo vremena, a posljedice su ireverzibilne.

Ono s čime možda prosječan čitatelj nije upoznat je činjenica da je upravo finning najveći ubojica morskih pasa. Morski psi nemaju cijenjeno meso, medicinsku upotrebu, zapravo, nema pretjerane koristi loviti ih. Najvrjednije na njima su njihove peraje, koje se služe kao svojevrsni ukras, jer ni peraje kao ni meso nemaju neki okus u kineskim juhama. Tradicionalne juhe od peraje morskog psa su statusni simbol, a s kineskim ekonomskim rastom raste i broj ljudi koji si to mogu i žele priuštiti. Radi ove dekoracije godišnje strada od 88 do 100 milijuna morskih pasa. Velika većina toga je iz Europe, a francuske, portugalske i španjolske flote imaju najveći broj ulova na svijetu i sramotni su prvaci u ovoj barbarskoj praksi ribolova, ustvari perajolova, jer morske pse bacaju natrag u more nakon što im odrežu peraje”, objasnio je Vitomir Maričić.

Iako je uklanjanje peraja na plovilima i u vodama EU-a zabranjeno i obvezno je iskrcavati morske pse s perajama prirodno pričvršćenima uz tijelo, EU je jedan od najvećih izvoznika peraja i važno tranzitno čvorište svjetske trgovine perajama. Također, EU je bitan akter u iskorištavanju morskih pasa te se zbog nedovoljne učestalosti inspekcijskih pregleda na moru peraje i dalje nezakonito zadržavaju, prekrcavaju ili iskrcavaju u EU-u.

Skupina građana iz cijele Europe ujedinila se i zahtijeva zabranu trgovine perajama morskih pasa u Europskoj uniji (EU), a da bi EU slijedila primjer UK, USA i Kanade, potrebno je prikupiti milijun glasova i proći prag u osam zemalja. Hrvatskoj nedostaje oko 5000 potpisnika. Zahvaljujući našem angažamanu u prilici smo zaustavi ovaj negativan trend.

Svoj glas možete dati na poveznici: https://www.stop-finning-eu.org.

Župan Ivica Lukanović o ekološkoj ugrozi u Lici i zaštiti vodoopskrbnog sustava otoka Raba i Kvarnera

Potaknut opravdanom zabrinutošću javnosti nakon službene objave nalaza USKOK-a i Geotehničkog fakulteta o pronalasku 37.000 tona ilegalno odloženog opasnog otpada na području Gospića te pojave PFAS spojeva u ličkom podzemlju, župan Ivica Lukanović obratio se građanima Primorsko-goranske županije, a posebno stanovnicima otoka Raba.

Nakon ekološkog incidenta u Gospiću: Župan Lukanović traži pojačan nadzor vode na području Primorsko-goranske županije

Župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović  održao je konzultacije s ravnateljem Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Željkom Linšakom kako bi se informirao o aktualnom stanju i provedenim mjerama.

Zamjenik župana Robert Matić na prvoj sjednici Vijeća za regionalni razvoj

Zamjenik župana Robert Matić sudjeluje na prvoj sjednici Vijeća za regionalni razvoj, institucionaliziranom formatu redovitog sastanka Vlade RH sa županima. Tom prigodom, zamjenik je preuzeo i Sporazum o pružanju financijske i tehničke podrške Regionalne razvojne agencije PGŽ vrijednosti oko 200 tisuća eura.

U Đakovu uručen ugovor JU Prirodi vrijedan 964 tisuće eura za restauraciju krških travnjaka na otoku Krku

Glavni cilj ovog opsežnog projekta, čije će se aktivnosti provoditi sve do kraja 2028. godine, jest zaustavljanje negativnih sukcesijskih procesa i dugoročno očuvanje jedinstvenog otočnog krajobraza.