Primorsko-goranska županija osigurala besplatno cjepivo rizičnim skupinama protiv Krpeljnog meningoencefalitisa

Radi utvrđenog žarišta bolesti virusno Krpeljnog meningoencefalitisa (KME) na području Gorskog Kotara, Primorsko-goranska županija osigurala je besplatno cijepljenje za sve osobe koje zbog svog posla kontinuirano borave u prirodnom okolišu te su izložene povećanom riziku od obolijevanja, rečeno je na konferenciji za medije u sjedištu PGŽ-a.

Cijepljenje se preporuča svim osobama koje profesionalno, svakodnevno i dugotrajno borave u prirodi i ne mogu izbjeći kontakt s vegetacijom poput poljoprivrednika, OPG-va, šumskih radnika, lovaca, radnika komunalnih društava, a trenutno je u tijeku prikupljanje iskaza interesa, istaknula je resorna pročelnica Đulija Malatestinić .

„Upućeno je motivacijsko pismo s pozivom na cijepljenje svim goranskim načelnicima i gradonačelnicima kako bi informirali svoje djelatnike koji zbog prirode posla borave na otvorenom te se prikupili podaci o zainteresiranim za cijepljenje. Također, u javnosti je komunicirano o povećanom riziku, a u izradi su i edukativni materijali o mjerama zaštite od krpelja“, rekla je pročelnica Malatestinić dodavši da će prikupljeni podaci biti proslijeđeni Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ koji provodi cijepljenje kako bi osigurali dovoljne količine cjepiva.

Kako je naveo voditelj Epidemiološkog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ Dobrica Rončević, županijskim programom obuhvatit će se sve osobe koje profesionalno obavljaju poslove, a veliki dio njih već cijepljen. “Javna poduzeća poput Hrvatskih šuma ili HGSS-a unazad nekoliko godina vrlo solidno su procijepljena, a cijepili su se i samoinicijativno ljudi svjesni rizika. Otvoreni smo za sve one kojima je to prva doza, ali i one koji su na svoj račun započeli sa cijepljenjem“, zaključio je epidemiolog Rončević.

Primarno cijepljenje se naime sastoji od ukupno tri doze, a cijepe se posebno djeca te odrasli. Osobe koje se žele cijepiti, a same plaćaju, mogu se sa svojim kontakt podacima prijaviti u sjedište ili ispostave NZZJZ PGŽ. Cijena jedne doze iznosi 307,01 kuna. Trenutno je 11 oboljelih na području Hrvatske, od kojih osam na području Primorsko-goranske županije, a dvije osobe su preminule. Za osobe koje povremeno borave na području žarišta KME preporučuju se opće preventivne mjere, a cijepljenje nije neophodno.

Neke od preventivnih mjera uključuju nošenje odjeće dugih rukava i dugih nogavica te zatvorene obuće kako bi se zaštitio veći dio tijela, zaštitu glave i kose kapom ili maramom i primjenu sredstva za odbijanje krpelja (repelente) za kožu i odjeću. Po povratku iz prirode potrebno je pregledati imate li na koži ili odjeći krpelja, posebno dijelove tijela s niježnijom kožom gdje se krpelj voli ubosti, kao iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, pupak, područje iza koljena. Kod djece potrebno je osobito pažljivo pregledati glavu i kosu. Krpelja je potrebno čim prije odstraniti, a mjesto uboda premazati antiseptikom.

Naglašeno je da su rano otkrivanje i prevencija uboda krpelja osnova svega. „Ako nema uboda krpelja i dugotrajnog boravka krpelja ubodenog u kožu, onda imamo znantno mali, gotovo nikakav rizik za prijenos bolesti KME“, rekao je epidemiolog Rončević.

Krpelji su najbrojniji i najaktivniji u proljeće i početkom ljeta, a kriju se u grmlju, niskom raslinju, šikarama i visokim travama, a najčešće bolesti koje u Hrvatskoj prenose su Lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis. KME karakterizira duga inkubacija od dva ili više tjedana, a u prvoj fazi se javljaju slabi simptomi bolesti koji mogu podsjećati na virusnu bolest gripe ili koronavirusa, poput glavobolje, povišene temperature, opće slabosti i boli u mišićima. Rijeđi su slučajevi da bolest nakon faze latencije, perioda u kojem ne postoje vidljivi klinički simptomi, pređe u fazu specifičnu za KME koja je praćena glavoboljom, neurološkim ispadima poput paralize i paralize disanja. Lajmska bolest pak puno je proširenija od KME. Riječ je o bakterijskoj bolesti, a oko mjesta uboda krpelja počne se širiti koncetrični prstenasti krug. Potrebno je javiti se lječniku što prije, jer problem nastupa kada dođe do širenja bakterije na područje moždanih ovojnica.

Virus KME boravi u malim glodavcima i malim životinjama, a putem krpelja zaraze se ljudi i ostale životinje. KME se može prenijeti i putem prehrane, npr. sirovim mlijekom, a takav slučaj dogodio se 2019. na području Gorskog kotara kada je izbila epidemija uzrokovana konzumacijom sirovog kozjeg mlijeka, podsjetio je epidemilog Rončević.