Župan Komadina: “Županiji i njenim ustanovama električna energija skuplja šest puta, očekujemo intervenciju Vlade RH”

Na redovitoj tjednoj konferenciji za novinare, župan Zlatko Komadina izvijestio je o provedbi natječaja za ublažavanje posljedica od rasta troškova poslovanja za stočarske farme na području Primorsko-goranske županije u 2022. godini. Kako je naveo, osigurano je 400 tisuća kuna, a na raspolaganju je maksimalno 20 tisuća kuna po prijavitelju. Ukupno je zaprimljeno 20 prijava koje će razmotriti stručno povjerenstvo.

“Na neki način smo anticipirali ovu priču kojom resorna ministrica pokušava pomoći proglašenjem elementarne nepogode vezano uz sušu. Mi smo još prošli mjesec raspisali natječaj o dodjeli bespovratnih sredstava poljoprivrednicima u visini 400 tisuća kuna. Prinosi ratarskih kultura su 30-40 posto manji nego prijašnjih godina, a kod nas se to pogotovo reflektira na malo stočarske proizvodnje koje imamo”, rekao je župan Komadina.

Istaknuo je kako je otvoren za proglašenje elementarne nepogode na zahtjev gradova i općina te da će danas biti upućena službena obavijest gradonačelnicima i načelnicima da procijene stanje u svojim JLS-ovima.

“Bez obzira što nismo klasična poljoprivredna županija, za ono malo poljoprivrednika što imamo, mislim da trebamo poduzeti sve da ih podržimo i spasimo”, naveo je župan Komadina.

Osvrnuo se i na povećanje cijene energenata rekavši da ulazimo u vruću jesen. “Udar je to na poduzetništvo, ustanove i građanstvo i nadam se da će Vlada naći način da spriječi najveći udar, prije svega na stanovništvo i pomogne gradovima i općinama vezano uz enormne poraste troškova grijanja i električne energije”.
Na primjeru objedinjene nabave električne energije za županijske ustanove, kazao je kako je Primorsko-goranska županija predvidjela povećanje troška za tri puta, s 30 na 108 milijuna kuna, a ponuda koja je zaprimljena od HEP-a iznosi 210 milijuna kuna, što je povećanje cijene od čak šest puta.

“To je potpuno nelogično jer se troškovi proizvodnje električne energije u Europi nisu toliko povećali. Došlo je vrijeme da se cijene formiraju na drugačiji način, a ne po cijeni burze u EU. Posao je Vlade da pomogne jer ćemo u suprotnom doći na kruh i vodu, a nismo daleko ni sada”, ocijenio je župan.

Na pitanje novinara o poduzetim mjerama, naveo je kako je PGŽ anticipirala situaciju s energentima i ugovorila višegodišnje nabave električne energije za svoje ustanove po prethodnim cijenama sve do ožujka 2023. godine. Bude li potrebno, Županija može intervenirati i rebalansom proračuna, a još su u lipnju pozvani svi ravnatelji da smanje temperature hlađenja na 26 i grijanja na 19 stupnjeva čime se postiže ušteda energije od otprilike 20 posto.
“Vidjet ćemo u konačnici hoćemo li ovu nabavu poništavati ili po njoj zaključivati ugovor. Osobno mislim da je to nenormalno povećanje koje ne bi trebalo ugovarati i treba pričekati da Vlada reagira s određenim intervencijama vezanim na tržištu energije”, rekao je župan i ponovio prijedlog vraćanja u funkciju Termoelektrane Urinj. Na kritike o onečišćenju okoliša, podsjetio je da je Županija prva bila za zatvaranje Urinja koji se ložio na teški mazut sa sumporom i pojasnio da Urinj može raditi i na lako lož ulje bez sumpora te da je svaki energent u različitim mjerama zagađivač. Prema informacijama koje posjeduje, potvrdio je da se radi na dekonzervaciji Urinja i pripremi za startanje.

“Mi u Hrvatskoj nemamo razloga poskupljivati struju šest puta jer ne uvozimo kompletnu struju, već otprilike jednu četvrtinu u odnosu na potrošnju. Kada bi stavili u funkciju kapacitete koje imamo, bili bi neutralni u odnosu na uvoz iz Europe i tu očekujem odgovorno ponašanje resornog ministarstva i Vlade”, istaknuo je župan.

Na pitanje novinara o dobrovoljnom povezivanju gradova i općina čime bi se smanjio njihov broj, izvijestio je kako u Primorsko-goranskoj županiji trenutno nema takve inicijative. “Na žalost, imam podatak da je u posljednjih 20 i više godina došlo do stvaranja 100 novih općina, a nije se smanjilo ni za jednu”, komentirao je župan.

Na konferenciji je rečeno i kako je donijeta odluka o sanaciji ceste na dionici Donja Dobra – Stari Laz u Gorskom kotaru u visini 1,7 milijuna kuna. Duljina zahvata je gotovo kilometar, a nakon provedenog postupka javne nabave, najpovoljnija ponuda bila je od tvrtke Pograd d.o.o. Čabar.