JU Priroda za Međunarodni dan bioraznolikosti okupila fotografe “prirodnjake” s riječkog područja

Javna ustanova “Priroda”, u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejem Hrvatskog primorja Rijeka i Primorsko-goranskom županijom, obilježila je Međunarodni dan bioraznolikosti manifestacijom „S druge strane objektiva“ koja je u prostoru Guvernerove palače okupila brojne fotografe„divljine“ s kojima surađuje dugi niz godina, a njihova djela krase brojne izložbe i publikacije.

S fotografima se poveo ugodan razgovor o zahtijevnosti njihovog posla, a u okviru događanja postavljena je izložba fotografija ptičjeg svijeta te održana projekcija filma „Žive slike Kvarnera“ koji prikazuje bogati biljni i životinjski svijeta Kvarnera.

Autori ovog zanimljivog petominutnog filma su Želimir i Stjepan Gržančić, otac i sin, pasionirani riječki zaljubljenici u prirodu, koji se bave fotografijom u svoje slobodno vrijeme, a snimljeni materijal nastao je tijekom razdoblja od godine dana tijekom kojih je ovaj strpljivi dvojac oštrog oka bilježio pojavnost živog svijeta kroz objektiv fotoaparata i kamera.

„S druge strane objektiva“ naziv je druženja i priče o biološkoj raznolikosti iz perspektive fotografa, s kojima Javna ustanova „Priroda“ surađuje niz godina, Želimira Gržančića, Kristijana Mandića, Marka Matešića i Andreja Radalja. Ovi fotografi „divljine“ i ljudi od „terena“ svojim fotografijama podižu svijest o važnosti očuvanja prirodne baštine i na svijetlo dana donose prizore naše bogate prirodne baštine. Kroz razgovor saznali smo što ih je potaklo baviti se ovom kompleksnom i zahtjevnom granom fotografije te što je bilo potrebno poduzeti kako bi u oko kamere uhvatili željeni trenutak. Kao prigodna scenografija, prostor „Phytona“ bio je ukrašen s desetak fotografija zanimljivih vrsta ptica, a kroz živopisan razgovor s fotografima svima je postalo razvidno koliko je zahtjevno fotografirati jednu divlju vrstu te koliko sati čekanja je potrebno provesti da bi se „uhvatio“ pravi kadar”, poručili su iz JU Priroda.

Naglašavaju da svjedočimo promjenama i ljudskom negativnom utjecaju u ekosustavima, no ponekad razlog gubitka biološke raznolikosti leži upravo u nedostatku ljudskih aktivnosti. Za primjer navode prestanak košnje livada ili ispašu stoke, radi čega dolazi do zarastanja povoljnih staništa za brojne vrste, a fotografi su vrlo dobri poznavatelji mijena u prirodi, pravi kroničari područja koje redovno i namjenski posjećuju u potrazi za kadrom željene ptice, leptira, oblaka ili krajobraza, ističu i dodaju da se nekada relativno česte vrste zapažane u većoj brojnosti, danas na pojedinim staništima puno rjeđe viđaju, stoga je potrebno izdvojiti puno više vremena u potrazi za željenim kadrom.

Međunarodni dan bioraznolikosti obilježava se od 1993. godine kada su diljem svijeta u fokusu teme posvećene očuvanju prirode, a poruka za 2024. godinu “Budi dio plana” predstavlja poziv na djelovanje za pokušaj usporavanja i zaustavljanja gubitka prirodne raznolikosti.