Održana Opća skupština Skupštine europskih regija u Gruziji
U svojstvu članice Odbora za izbore, zamjenica župana Marina Medarić sudjelovala je na sastanku Predsjedništva i Općoj skupštini Skupštine europskih regija (AER) te Sastanku na vrhu za područje Crnoga mora koji se održavaju od 12. do 14. lipnja 2024. godine u Batumiju u Gruziji.
U okviru sastanka Predsjedništva i Opće skupštine AER-a, između ostalog, predstavljen je rad radnih skupina za mentalno zdravlje, zeleni vodik i biogospodarstvo. Također su definirani politički prioriteti Asocijacije za razdoblje 2025. – 2030. godine koji uključuju prijetnje demokraciji, gospodarske izazove, jednakost, energetsku tranziciju, digitalnu transformaciju, zdravlje, okoliš i klimu, demografske izazove te geopolitiku, vanjsku politiku i sigurnost.
Izabrani su novi članovi radnih tijela AER-a – Izvršnog odbora, Skupine za nadzor i evaluaciju te Odbora za izbore u okviru kojega je zamjenica Medarić zamijenila Thomasa Hartmana iz Regije Västerbotten u Švedskoj na mjestu predsjednice Odbora.
Dodatno je usvojena Strategija AER-a do 2031. godine te stajalište AER-a o Kohezijskoj politici kao ključnoj politici EU za promicanje rasta, otpornosti i uključivosti.
S gospodarskog stanovišta AER smatra da se Kohezijska politika pokazala kao strateško ulaganje u budućnost Europske unije. Naime, Deveto izvješće o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji objavljeno u ožujku 2024. predviđa da “svaki uloženi euro u programe za razdoblje 2014. – 2020. i 2021. – 2027. će do 2030. godine generirati dodatnih 1,3 eura BDP-a i gotovo se utrostručiti do 2043., što podrazumijeva godišnju stopu povrata od oko 4%”. Osim toga, procjenjuje se da će ova ulaganja stvoriti oko 1,3 milijuna dodatnih radnih mjesta do 2027., posebno u sektorima usklađenima s prijelazom na zelenu i digitalnu tranziciju.
Primorsko-goranska županija se AER-u pridružila 1998. godine. Riječ je o asocijaciji koja djeluje od 1985. godine i najveća je nezavisna mreža regionalnih vlasti koja okuplja oko 250 regija članica iz 35 zemalja, djeluje kao forum za međuregionalnu suradnju i zastupa interese regija članica pred europskim institucijama.
Najveći politički uspjeh mreže osnivanje je Europskog odbora regija. Aktivnosti koje mreža provodi su usko specijalizirane radionice i sudjelovanje u političkim radnim grupama kao i povezivanje regija članica u konzorcije za suradnju na zajedničkim inicijativama i projektima.
Više informacija o asocijaciji dostupno je na mrežnim stranicama https://aer.eu/.
Delegacije PGŽ i Katalonije otvorile teme o suradnji u turizmu, prometu i poljoprivredi
U sklopu jačanja međunarodne suradnje, u Rijeci je održan radni sastanak između predstavnika Primorsko-goranske županije i predstavništva Vlade Katalonije. Razgovaralo se o mogućnostima suradnje u ključnim područjima poput turizma, prometa, poljoprivrede, s posebnim naglaskom na maslinarstvo, kao i o suradnji luke Rijeka i katalonskih luka Barcelone i Tarragone kroz logističke projekte. U ime Primorsko-goranske županije s katalonskim gostima sastanak je održao zamjenik župana Toni Štimac sa suradnicima.
Na Drenovi otvoren Centar za potporu energetskim projektima građana
U organizaciji Udruge Bez granica, u Društvenom centru Drenova otvoren je Centar za potporu energetskim projektima građana, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Centar su otvorili pročelnik za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima PGŽ Ljudevit Krpan i zamjenik gradonačelnice Rijeke Vedran Vivoda, a otvorenju je nazočio Sanjin Vranković, županijski pročelnik za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.
U Rijeci svečano dočekan prvi izravni vlak iz Varšave
Na riječki kolodvor je u subotu, 28. lipnja, u 10 i 45 pristigao prvi izravni vlak koji povezuje Poljsku i Hrvatsku na liniji Varšava–Rijeka. Riječ je o povijesnom koraku u prometnom povezivanju dviju zemalja, s naglaskom na razvoj turističkih veza između Poljske i Kvarnera.
Veleposlanica Turske u nastupnom posjetu PGŽ
Župan Lukanović zaželio je dobrodošlicu veleposlanici Altuntaş te joj predstavio gospodarski i zemljopisni profil županije. Istaknuo je da tursko gospodarstvo prati intenzivan dugogodišnji rast i kompleksna struktura te da relativno skromna gospodarska razmjena između Turske i Hrvatske ima ogroman potencijal, pogotovo u kontekstu novih transportnih kapaciteta i prometne infrastrukture.
