Kreće “Bajkoteka”, projekt koji lokalnu baštinu povezuje s bajkama braće Grimm

Od idućeg tjedna pa sve do studenog ove godine po prvi će se puta provoditi novi interdisciplinarni izložbeno-edukativni projekt “Bajkoteka” Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, najavljeno je na konferenciji za medije.

Riječ je o projektu kojim se lokalnu kulturno-povijesnu baštinu primorsko-goranskog kraja nastoji povezati s pričama poznatih europskih i svjetskih bezvremenskih bajki braće Grimm, a u kojem će bajke prerušene u obličje etnografskih posebnosti zajednica i kultura biti predstavljene u osam interpretacijskih centara koji djeluju u sklopu projekta Kulturno-turističke rute “Putovima Frankopana”.

Kako je objasnila ravnateljica PPMHP Tamara Mataija, ovaj je projekt nastao s ciljem da prikažu etnografsku građu koju u Muzeju imaju, no koja nije zastupljena u njihovu postavu. Upravo su koristeći priče iz bajki tu građu htjeli učvrstiti, a sam program su odlučili disperzirati diljem PGŽ i tako se povezati sa županijskim projektom Kulturno-turističkom rutom “Putovima Frankopana”.

Kustosica-pedagoginja PPMHP Iva Volović naglasila je da osam lokacija na kojima će se program provesti objedinjuju i Primorje, i Gorski kotar i Krk, a suradnja s “Putovima Frankopana” odvija se tako da će kroz bajke kao formu najbližu djeci, prikazati etnografske priče vezane uz lokalnu povijest, zavičaj i baštinu. Premda su ciljana publika djeca, kao i obitelji, programi su prikladni i za odrasle.

“Radi se o edukativno-izložbenom programu što znači da ćemo u čitavom projektu imati organizirane izložbe, ali ne one klasične na koje smo navikli u Muzeju kada se predstavlja mnoštvo artefakata, već su to izložbe na kojima će se kroz nekoliko predmeta, bilo da su artefakti iz etnografske zbirke Muzeja, ili zbirke koje pojedini Kašteli i sami čuvaju, predstaviti lokalna priča kroz likove iz svima poznatih bajki braće Grimm. Oni su utemeljitelji klasične bajke i sakupljali su narodne priče te su se u ovoj fazi projekta pokazali kao najbolji način da se priče ispričaju, a također će se ispričati i kroz kazivanja lokalnog stanovništva i onih koji su najbolje upućeni u tu baštinu”, objasnila je Volarić.

Prema riječima Sonje Šišić, pročelnice UO za kulturu, sport i tehničku kulturu, Frankopani su nam u naslijeđe ostavili bogatu kulturu, a s obzirom na ciljeve Kulturno-turističke rute, vrlo je važno da se detalji iz povijesti interpretiraju na različite načine kako bi zaintrigirali i najmlađe i obitelji te lokalno stanovništvo.

“Poznata je priča o Snjeguljici te citat o ogledalcu “Ogledalce, ogledalce, kaži mi tko je najljepši na svijetu?”, a u ovom će se programu pričati o tome kako izgled nije najvažniji i to upravo na primjeru same Ane Katarine Frankopan. Ona je bila književnica i prevoditeljica, žena i majka vrlo uspješna i obrazovana za to doba, između ostalog i lijepa, ali naglasak u interpretaciji je upravo na vrijednosti i znanju koje je ona imala, a ne samo na njenoj ljepoti”, istaknula je Šišić te dodala kako vjeruje da će priče biti zaista poučne za najmlađe.

Na svakoj će se lokaciji programi zadržati po dva tjedna, a priča započinje već idućeg ponedjeljka 1. srpnja u 19.00 sati u Dvorcu Nova Kraljevica gdje će posjetitelje dočekati pepeljuga i priče vezane uz svakodnevicu prije stotinu do dvije stotine godina.

Na projektu surađuje i Sveučilište u Rijeci koje je sudjelovalo u izradi ilustracija i tekstova za izložbeni program i katalog, kao i Gradska knjižnica Rijeka.

Nakon Kraljevice, programi se nastavljaju: od 17. 7. do 30. 7. u Kaštelu u Bakru; od 19. 8. do 1. 9. u Kaštelu Zrinskih u Brod na Kupi; od 4. 9. do 17. 9. u Kuli u Bribiru; od 20. 9. do 3. 10. u Kaštelu Grobnik; od 7. 10. do 20. 10. u Kaštelu u Krku; od 21. 10. do 3. 11. u Kaštelu Trsat te od 6. 11. do 19. 11. u Dvorcu Zrinskih u Čabru.

FOTO: Sergej Drechsler, Novi list