Miljenko Dorić i Leonardo Bressan dobitnici nagrada za životno djelo Primorsko-goranske županije

Miljenko Dorić i dr. Leonardo Bressan ovogodišnji su laureati nagrada za životno djelo Primorsko-goranske županije. Odluku o dodjeli ovog najvišeg priznanja vijećnici Županijske skupštine donijeli su jednoglasno na današnjoj sjednici.
Dorić je nagrađen za izuzetan doprinos znanosti, obrazovanju i predanom humanitarnom radu tijekom Domovinskog rata, dok je Bressanu priznanje dodijeljeno za dugogodišnji ustrajan angažman u unapređenju obiteljske medicine i primarne zdravstvene zaštite u regiji. Laureati će svoja priznanja primiti na svečanoj sjednici povodom Dana županije, 14. travnja u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku. Istom prigodom uručit će se i godišnje nagrade: Željku Drinjaku za očuvanje povijesne i vojne baštine kvarnerskih otoka te prof. Helgi Dukarić Dangubić za iznimna postignuća u glazbenoj pedagogiji i zborskom muziciranju.

Sjednicu su obilježila izvješća o sigurnosti i ulaganja u socijalni, obrazovni i zdravstveni standard regije.
Pred županijskim vijećnicima našlo se i Izvješće o stanju sustava civilne zaštite na području Primorsko-goranske županije u 2025. godini. Riječ je o sustavu od posebnog javnog interesa čiji je cilj zaštita ljudi, imovine i okoliša od velikih nesreća, katastrofa i drugih ugroza.
Izvješće je potvrdilo visoku razinu spremnosti sustava, a nakon rasprave koja je uslijedila, vijećnici su ga jednoglasno prihvatili.
Operativne snage sustava civilne zaštite Primorsko-goranske županije u protekloj su godini uspješno odgovorile na sve izazove, a sustav je postavljen tako da i u najtežim izvanrednim okolnostima može pružiti brzu i učinkovitu pomoć.
Načelnik policije Hari Brnad predstavio je najnovije podatke o stanju sigurnosti, prema kojima su zabilježena 4.822 kaznena djela, što predstavlja pad od 3,3 % u odnosu na prethodnu godinu. Brnad je upozorio na negativne trendove u specifičnim područjima. Naime, zabilježen je snažan porast gospodarskog kriminala od 17,4 %, a u stalnom su porastu su i kibernetički napadi te zlouporaba droga.
S druge strane, sustav Civilne zaštite i vatrogasne snage također su imali pune ruke posla. Dario Gauš, načelnik Stožera CZ i predstavnik Vatrogasne zajednice, izvijestio je o ukupno 3.908 intervencija. Zanimljivo je da su većinu činile intervencije tehničke prirode (2.676), dok su vatrogasci gasili 788 požara te intervenirali u 444 prometne nesreće.
Gauš je najavio i ambiciozne planove za budućnost. Za 2026. godinu planirana su značajna ulaganja u Centar u Šapjanama, uz nastavak intenzivnih ciklusa edukacija i nabavu prioritetne opreme, kako bi operativne snage PGŽ-a zadržale visoku razinu spremnosti.
Lučka kapetanija Rijeka je u 65 akcija spasila 83 osobe, izvjestio je vijećnike lučki kapetan Darko Glažar . Istovremeno, Centar 112 bio je prva linija pomoći s gotovo 90.000 obrađenih poziva. Osim sigurnosti na terenu, nadzirala se i kvaliteta života. Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, Željko Linšak, potvrdio je visoku razinu zdravstvene ispravnosti namirnica. Kroz više od 23.000 provedenih nadzora, Zavod je osigurao da hrana na tržištu zadovoljava stroge propisane standarde.
Izvrsnost zdravstvenog sustava potvrdila je ravnateljica hitne pomoći Senka Kajčić, čiji je zavod obradio 33.235 hitnih intervencija na terenu, a za stručnost nagrađen međunarodnim priznanjem EMS Diamond Award. U djelatnosti sanitetskog prijevoza na razini PGŽ je prošle godine obavljeno gotovo 71.000 sanitetskih prijevoza.
Branka Maračić iz Crvenog križa izvijestila je vijećnike o aktivnostima usmjerenima na pomoć najugroženijim građanima, istaknuvši kako je tijekom godine podijeljena pomoć u ukupnoj vrijednosti od 69.000 eura.
Predstavnici Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanice Rijeka i Stanice Delnice izvijestili su kako su u 2025. godini proveli ukupno 81 akciju spašavanja, tijekom kojih je pomoć pružena za 99 osoba.
Kao podršku sustavu, vijećnici su odobrili donaciju od 197.000 eura Vatrogasnoj zajednici za izgradnju skladišta i opremanje logističkih kapaciteta u Šapjanama.
Raspravu o Izvješću otvorio je Nedo Pinezić (Unija Kvarnera), upozorivši da postojeći kapaciteti policije i hitne pomoći nisu dostatni za broj ljudi koji na otoku Krku tijekom sezone doseže i do 150.000. Zbog toga je pozvao na snažnije zajedničko djelovanje. Istaknuo je potrebu za intenzivnijom zajedničkom suradnjom kako bi se osigurala veća ispomoć iz unutrašnjosti, sugerirajući povlačenje dodatnih policijskih službenika iz Zagreba tijekom turističke sezone.
Načelnik policije Hari Brnad potvrdio je da trenutno dobivaju pomoć od tridesetak policajaca s kontinenta, no kao dugoročno rješenje vidi veći upis domaće djece u policijsku školu kako bi se popunio kronični manjak kadra u lokalnim policijskim postajama.
Na upit Magdalene Arapinac (HDZ) o trendovima kriminaliteta droga, načelnik Brnad je iznio zabrinjavajuće podatke o porastu dostupnosti jeftinih i opasnih narkotika, koji su nažalost stigli i do školske djece. Naglašeno je da policija, uz pojačan nadzor, intenzivno radi s roditeljima i obrazovnim institucijama na prevenciji. S druge strane, ohrabruje činjenica da su obiteljsko nasilje i krvni delikti u padu.
Tomislav Klarić (HDZ) istaknuo je problem kamionskog prometa koji guši infrastrukturu, naglasivši da je izgradnja kamionskog terminala postala nužnost koja se mora hitno realizirati. Tonči Hrabrić (HSP) otvorio je pitanje reda na moru, upozorivši na problem ilegalnog podvodnog ribolova i ekološku štetu koju uzrokuje pražnjenje crnih tankova s jahti u more.
Zlatko Mičetić (Alternativa 101) zatražio je informacije o stanju i raspoloživosti civilnih skloništa s obzirom na nestabilne svjetske okolnosti. Majda Burić (HDZ) podsjetila je da je Hrvatska prepoznata kao 19. najsigurnija zemlja svijeta i vrhunska sigurna turistička destinacija. Svi vijećnici zahvalili su žurnim službama na dosadašnjem radu.
Resorna pročelnica Ermina Duraj zahvalila je na podršci i sugestijama te istaknula kako će ih se uzeti u obzir u pripremi za nadolazeću ljetnu turističku sezonu. Dodala je kako su skloništa u nadležnosti lokalnih stožera, zbog čega će se s njima koordinirati pripreme te o poduzetim koracima pravodobno izvijestiti.

Što se tiče obrazovanja Primorsko-goranska županija u 2026. godini za financiranje osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova raspolaže s ukupno čak 9,04 milijuna eura. Najveći dio namijenjen je tekućim troškovima nastave, dok je 1,2 milijuna eura rezervirano za obnovu zgrada i novu opremu.
Za sektor zdravstva, uz ranije definiranih 3,47 milijuna eura, fokus ostaje na opremanju ustanova. Rekorder je ponovno Zavod za hitnu medicinu sa 1,5 milijuna eura zbog nabave novih sanitetskih vozila, dok opatijska Thalassotherapia nastavlja s otplatom moderne magnetske rezonance.
Za četiri županijska doma umirovljenika raspoređeno je 2,64 milijuna eura. Zahvaljujući višku od 462 tisuće eura ostvarenom prošle godine, domovi u Rijeci, Krku, Voloskom i Malom Lošinju raspolagat će sa sredstvima iznad zakonskog minimuma.
Kao jedan od važnih iskoraka sjednice ističe se i odluka o sufinanciranju prijevoza onkoloških pacijenata. Dosadašnji model godišnjih natječaja zamjenjuje trajni sustav koji jamči sigurnost pacijentima i smanjuje administraciju gradovima i općinama.
Ujedno, reorganizira se Savjet za zdravlje. Novi saziv brojat će 13 članova umjesto dosadašnja 23, čime se želi postići bolja operativnost sustava.
Sjednica je zaključena, među ostalim, usvajanjem izmjena o turističkoj pristojbi za 2027. godinu, planom upravljanja pomorskim dobrom, te više prijedloga o dodjeli koncesija na pomorskom dobru čime su do kraja dana i usvojene sve 23 točke dnevnog reda.

U okviru Aktualnog sata postavljeno je više vijećničkih pitanja o temama od interesa za građane Primorsko-goranske županije – od radnih mjesta u Gorskom kotaru, sustava socijalne skrbi i obrazovanja, do prostornih planova, turizma, zdravstva, prometa i poljoprivrede.
Vijećnica Vesna Blanuša (SDSS) ponovno je otvorila pitanje pogona za održavanje vagona u Moravicama, upozorivši da se među radnicima ponovno govori o mogućem zatvaranju pogona, čime bi 21 radnik i njihove obitelji bili dovedeni u vrlo tešku situaciju. Župan Ivica Lukanović rekao je kako nije zadovoljan što se ta tema ponovno otvara, podsjetivši da je već ranije razgovarao o toj temi i dobio uvjeravanja da zatvaranje nije realna opcija. Istaknuo je kako pogon pozitivno posluje te da nema logike za njegovo preseljenje, osobito u kontekstu buduće izgradnje nizinske pruge, te najavio da će već sutradan ponovno aktualizirati to pitanje u kontaktima s HŽ-om.

Nenada Hodapa (Možemo!) zanimalo je kada će Primorsko-goranska županija započeti razgovore s jedinicama lokalne samouprave o mogućim lokacijama za veteranski centar, s obzirom na kronični nedostatak kapaciteta u sustavu socijalne skrbi i duge liste čekanja. Župan je odgovorio kako su nedavno održani razgovori s predstavnicima Daruvara i Petrinje te s resornim ministarstvom, a najavio je i novi sastanak na tu temu. Dodao je kako postoje konkretne ideje da se u Delnicama otvori veteranski centar, kao i druge inicijative o kojima će se uskoro detaljnije razgovarati.
Mario Alempijević (AM) izrazio je nezadovoljstvo informacijom da Županija nije sudjelovala u sufinanciranju troškova prijevoza učenika Centra za odgoj i obrazovanje kojemu je osnivač Grad Rijeka, istaknuvši da uslugu koriste korisnici iz cijele županije. Pročelnica Edita Stilin pojasnila je kako je zakonska obveza financiranja prijevoza na osnivaču ustanove, odnosno Gradu Rijeci, te dodala da je Županija već prihvatila sufinanciranje dijela troškova najma novog prostora. Navela je i da je u komunikaciji s drugim županijama utvrđeno kako one ne sufinanciraju prijevoz za ustanove drugih osnivača, no istaknula je da bi eventualna pomoć mogla biti razmotrena rebalansom proračuna. Župan je dodao kako regionalna komponenta ove teme svakako postoji, ali da je takvu inicijativu trebalo otvoriti ranije, u fazi pripreme proračuna, kako bi se mogla cjelovito sagledati i o njoj pravodobno odlučiti.
Bojan Kurelić (AM) postavio je pitanje o konkretnim pomacima u izdavanju građevinskih dozvola, istaknuvši važnost da Županija bude učinkovit servis građanima. Župan je odgovorio kako je u tom području vidljiv ozbiljan pomak te da je upravo taj upravni odjel najveći prioritet u planu zapošljavanja, pri čemu je pročelniku odobreno svih 18 planiranih popuna. Naveo je da su rokovi u pojedinim segmentima već znatno skraćeni, primjerice kod procjena nekretnina, te da se povjerenstvo sastaje tri puta mjesečno. Dodao je kako u nekim ispostavama i dalje postoje veći izazovi zbog opterećenja predmetima, ali i predložio da se na sljedećoj sjednici Županijske skupštine dostavi posebna informacija o građevinskim dozvolama s konkretnim brojkama.
Ivona Matošić Gašparović (HDZ) pitala je župana koja su tri ključna projekta do kraja godine po kojima će građani moći prepoznati najavljeni ubrzani razvoj županije. Župan je odgovorio kako će rezultati biti vrlo mjerljivi te ih podijelio u tri skupine. Kao prvo izdvojio je projekte vezane uz jednosmjensku nastavu i školsku infrastrukturu, navodeći da su Kastav i Viškovo već krenuli, da je sportska dvorana u Malom Lošinju pred potpisivanjem ugovora, Omišalj u fazi projektiranja, Čavle u pripremi javne nabave, dok bi dvorana u Moravicama do kraja godine trebala biti završena. Kao drugu skupinu naveo je širenje kapaciteta za smještaj starijih osoba, s ciljem osiguravanja oko 500 novih kreveta, pri čemu je izdvojio planiranu kupnju hotela u Gerovu za tu namjenu. Kao treći smjer istaknuo je iskorake u razvoju sporta, ali i pripremu novih demografskih mjera, uključujući ruralni bonus i obiteljsku potporu za srednjoškolsko obrazovanje.
Magdalenu Arapinac (HDZ) zanimalo je u kojoj je fazi projekt žičare na Učki te kada se može očekivati početak gradnje. Župan je rekao kako taj projekt traje predugo, ali i da su održani razgovori s ljudima koji ga vode te da je zatražena dodatna pomoć. Naveo je da bi projekt uskoro trebao ishoditi građevinsku dozvolu, a Županija je spremna ući s dodatnih 60 tisuća eura, uz uvjet da preuzme većinski, 51-postotni udio kako bi mogla preuzeti vođenje projekta i dovesti ga do kraja. Istaknuo je da ga smatra jednim od kapitalnih projekata za razvoj turizma u županiji.
Dario Vasilić (PGS) aktualizirao je pitanje planirane lokacije za marikulturu na području Valbiske, istaknuvši da lokalno stanovništvo tu lokaciju ne prihvaća te da je prikupljeno više od tisuću potpisa za njezino brisanje iz Prostornog plana. Pročelnik Sanjin Vranković potvrdio je da su zaprimljene inicijative stručne javnosti i lokalne samouprave te da je Zavod za prostorno uređenje dobio zadatak izraditi studiju o opravdanosti marikulture na području Primorsko-goranske županije. Kada studija bude dovršena, poslužit će kao stručna podloga za izmjene Prostornog plana.
Zoran Bakalović (HSLS) osvrnuo se na najave vojne proizvodnje u riječkom brodogradilištu 3. maj nakon promjene vlasničke strukture, upitavši znači li to da se Rijeka i Županija udaljavaju od turizma prema vojnoj industriji. Župan je odgovorio kako to pitanje nije u njegovoj ingerenciji, ali je osobno izrazio žaljenje zbog šireg europskog trenda povećanja ulaganja u obranu i naoružanje, dodavši da se nada kako takav smjer neće potisnuti razvoj turizma.
Tonči Hrabrić (HSP) upozorio je na širenje invazivnih vrsta u podmorju, osobito ribe lava, te predložio mogućnost subvencioniranja podvodnih ribolovaca koji ih uklanjaju. Na to pitanje najavljen je pisani odgovor.
Orjen Petković (Možemo!) ponovno je zatražio informaciju o stanju na sanaciji jame Sovjak i kratkoročnim planovima. Pročelnik Vranković rekao je kako je održan sastanak s nadležnima te da je izvođač napustio gradilište, dok je Fond trenutačno u posjedu lokacije i angažirao je zaštitare. Osigurana su sredstva za nastavak sanacije, no potrebno je utvrditi stvarno stanje na terenu i provesti novu javnu nabavu za odabir izvođača. Prema trenutačnim procjenama, ti bi postupci trebali biti dovršeni do kraja godine. Dodao je i da Županija inzistira na tome da mjerne postaje nastave raditi neovisno o privremenom prekidu sanacije.
Nedo Pinezić ( UK) otvorio je pitanje financiranja elektroničkih medija, posebno manjih lokalnih portala, upozorivši na smanjene iznose i potrebu preciznijeg razrađivanja kriterija. Župan je potvrdio da su do njega također došle određene primjedbe te istaknuo kako je u tom segmentu važno pronaći ravnotežu između potpore najstabilnijim medijima i očuvanja prostora za manje nakladnike.
Boris Miklić (HDZ) postavio je pitanje o planovima Županijske uprave za ceste, posebno vezano uz loše stanje dionica Tribalj – Crikvenica i Bribir – Selce. Župan je odgovorio kako će ŽUC na sljedećoj sjednici izaći s konkretnim planovima te naveo da su osigurana dodatna sredstva kroz više izvora, uključujući zaduženje i ranije planove. Prema informacijama ravnatelja, prioritet će imati dionice za koje je dokumentacija spremna, a vrlo je izgledno da su i spomenute prometnice u tom paketu.
Danko Švorinić (RI) pitao je o srednjoročnim i dugoročnim planovima za objekte Doma zdravlja u Rijeci te planira li se to rješavati u suradnji s lokalnom samoupravom. Župan je rekao kako je stanje objekata vrlo neujednačeno te da je potrebno ozbiljno rekonstruirati i unaprijediti prostore kako bi zadovoljili standarde koje građani očekuju. Dodao je da su aktivnosti već pokrenute te da bi do kraja godine trebao biti izrađen plan fizičkog uređenja prostora Doma zdravlja.
Vijećnika Čarapića (SDP) zanimalo je ima li novosti vezanih uz poljoprivredu na području županije. Župan je rekao kako su trenutačni pokazatelji na niskim razinama, ali upravo zato postoji prostor za snažniji iskorak. Najavio je uspostavljanje suradnje s veleučilištem i pripremu stipendija za mlade poljoprivrednike, kojih bi do kraja godine moglo biti između 20 i 25. Istaknuo je i kako na području županije postoji više od 8.500 hektara zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a kao primjer konkretnih pomaka naveo je područje Dobrinja, gdje se planira analiza tla i stavljanje dijela zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Dodao je kako se rade i dorade poticajnih mjera te da bi za idući proračun podrška poljoprivredi trebala biti jasnije definirana.