Županijski savjet raspravljao o sigurnosti prometa: Više nesreća, manje poginulih, ali zabrinjava brzina na kružnim raskrižjima

Na 12. sjednici Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije raspravljalo se o stanju sigurnosti u prometu, kružnim raskrižjima kao mjeri kontrole brzine te radu prometnog redarstva Grada Rijeke u prvih osam mjeseci 2025. godine. Sjednicu je otvorio predsjednik Savjeta prof. dr. sc. Hrvoje Baričević, koji je najavio dnevni red i dao riječ zamjeniku župana Robertu Matiću koji je u svom obraćanju naglasio važnost Savjeta u kontekstu sve izraženijih prometnih izazova te istaknuo podršku Županije daljnjem radu ovog tijela koje izravno utječe na sigurnost svih sudionika u prometu.

Pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Izabela Linčić Mužić osvrnula se na najvažnije dosadašnje aktivnosti Savjeta te najavila planirane projekte. Posebno je naglasila pozitivan trend sve većeg uključivanja djece i mladih u edukativne aktivnosti vezane uz prometnu kulturu, ocijenivši to jednim od ključnih elemenata za dugoročno unaprjeđenje sigurnosti na cestama.

Najveću pozornost članova Savjeta privuklo je Izvješće o stanju sigurnosti u cestovnom prometu na području županije, koje je izložio Dejan Hriljac, voditelj Službe prometne policije. U razdoblju od siječnja do kolovoza 2025. godine zabilježeno je ukupno 2.559 prometnih nesreća, što predstavlja povećanje od 0,9 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kada ih je evidentirano 2.537. Od ukupnog broja nesreća, njih 14 bilo je sa smrtnim ishodom, 571 s ozlijeđenim osobama, dok su u preostalih 1.974 nesreće nastale materijalne štete. Broj smrtno stradalih osoba iznosi 15, što je blagi pad u odnosu na 16 iz prethodne godine. Istovremeno, broj teško ozlijeđenih osoba povećan je sa 188 na 208, dok je broj lakše ozlijeđenih smanjen sa 589 na 509. Među poginulima, 11 osoba su hrvatski državljani, a četiri su strani državljani iz Slovenije, Njemačke i Češke. Geografska raspodjela pokazuje da je najviše poginulih bilo na državnim cestama (9), dok na lokalnim cestama nije bilo smrtnih slučajeva. Na nerazvrstanim cestama poginule su četiri osobe.

Analiza prometnih prekršaja pokazuje značajan porast u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan broj prekršaja povećan je za 25,8 %, odnosno s 30.528 na 38.412. Posebno je zabrinjavajuće što je broj prekršaja zbog neprilagođene brzine porastao za čak 86,4 %, što upućuje na potrebu za dodatnim mjerama u cilju kontrole brzine u prometu.

U nastavku sjednice predstavljena je studija slučaja „Kružna raskrižja u funkciji kontrole brzine“, koju je izradila i prezentirala prof. dr. sc. Aleksandra Deluka-Tibljaš s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Studija se temelji na analizi devet kružnih raskrižja na županijskim cestama u okolici Rijeke i Kastva. U istraživanju su prikupljeni podaci o prometnim opterećenjima, operativnim brzinama i geometrijskim karakteristikama raskrižja. Rezultati su pokazali značajna odstupanja od preporučenih vrijednosti iz važećih smjernica za projektiranje kružnih raskrižja. U svim analiziranim slučajevima primijenjeni su širi kolnici od preporučenih, a zabilježena su i odstupanja u ulaznim i izlaznim radijusima, širinama, kao i ulaznim kutovima. Na četiri od devet raskrižja mjerenja brzina provedena su i prije rekonstrukcije u kružna raskrižja, što je omogućilo usporedbu. Utvrđeno je da se na većini ulaza ograničenja brzine ne poštuju, te da implementacija kružnog raskrižja nije u većini slučajeva značajno utjecala na smanjenje ulaznih brzina – zabilježeno je smanjenje samo na jednom od jedanaest analiziranih ulaza. Izlazne brzine su se smanjile na pet od jedanaest izlaza. Studija je zaključila kako minimalne promjene u fazi projektiranja mogu imati značajan utjecaj na sigurnost, te istaknula potrebu za sustavnim praćenjem sigurnosnih pokazatelja prije i nakon izgradnje ovakvih prometnih rješenja.

Na kraju sjednice izloženo je Izvješće o radu Odsjeka za prometno redarstvo Grada Rijeke koje je predstavio voditelj Marko Drpić. U prvih osam mjeseci ove godine prometni redari zabilježili su 17.777 aktivnosti na terenu, što je gotovo identično broju iz prethodne godine (17.720). Ipak, broj izdanih obavijesti o počinjenim prekršajima porastao je za 12,77 %, s 11.191 na 12.620, dok je broj upozorenja i izvida smanjen s 6.529 na 5.157. Izdano je i 2.890 naredbi za premještanje vozila, što je povećanje u odnosu na 2.740 iz prethodne godine. Drpić je najavio nastavak represivnih mjera usmjerenih na najozbiljnije oblike prometnih prekršaja poput nepropisnog parkiranja na mjestima za osobe s invaliditetom i pješačkim prijelazima, ali i intenziviranje preventivnih aktivnosti s ciljem razvijanja prometne kulture među građanima. Naglasio je i ulogu prometnih redara u upravljanju prometom tijekom infrastrukturnih radova, posebno u situacijama povećanog prometnog opterećenja, te ocijenio da unatoč izazovima, promet u Rijeci protječe bez većih zastoja.

Sjednica Županijskog savjeta zaključena je pozivom na daljnju suradnju svih dionika prometnog sustava kako bi se odgovorno i sustavno pristupilo izazovima koji svakodnevno utječu na sigurnost u prometu.