Otvorena izložba o čuvenom školskom brodu “Jadran”
U Povijesnom i pomorskom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci otvorena je izložba fotografija »Hrvatski školski brod Jadran – matična luka Split« na kojoj se prikazuje povijest broda od uplovljavanja u splitsku luku 1933. godine.
Nastavak je to Tripundanskih svečanosti, koje obilježava Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka, a povodom proslave dana sv. Tripuna 3. veljače. Sveti Tripun slavi se kao zaštitnik Kotora, Kotorske biskupije i Bokeljske mornarice otkad su njegovi posmrtni ostaci doneseni u Kotor 809. godine.
Proslavu organizira Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka, a izložbu je otvorila Sonja Šišić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu.
Uz njih, izložbu fotografija broda »Jadran« organizirali su i PPMHP, Hrvatski pomorski muzej Split, Muzej Domovinskog rata u Splitu te Organizacijski odbor Hrvatski Jadran. Autori su izložbe Ljubomir Radić, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Matej Gabrilo, ravnatelj Muzeja Domovinskog rata u Splitu.
U ime PPMHP-a obratila se muzejska savjetnica Tea Perinčić koja je rekla da se radi o maloj, ali važnoj izložbi.
Mladen Schubert, predsjednik Bokeljske mornarice 809 Rijeka podsjetio je da su generacije pomoraca učile ploviti na brodu “Jadran”, kojem je matična luka bio Split, te da je brod početkom Domovinskog rata zarobljen u Crnoj Gori, otkad traju napori hrvatske diplomacije da se vrati u Hrvatsku.
Ljubomir Radić kazao je da je izložba već postavljena u Splitu gdje je pobudila veliki interes, stoga je predstavljena i u Dubrovniku i sada u Rijeci. U rujnu je bilo 90 godina da je jedrenjak »Jadran« uplovio u Split, a što smo htjeli obilježiti izložbom fotografija, naveo je. Predstavljene su fotografije prvih godina putovanja po morima te scene iz života pomoraca, rekao je Radić te dodao da je pitanje broda “Jadran” i pitanje neriješene sukcesije vojne imovine.
Mladen Gabrilo podsjetio je na vojno djelovanje jugoslavenske mornarice u Domovinskom ratu te kako je ona napustila hrvatski prostor u svibnju 1992. kada je deblokiran Dubrovnik. No, ponijeli su 85 posto tadašnje opreme i plovila u vrijednosti od 2,5 milijardi dolara.
“Većina tih plovila, kao i naš školski brod “Jadran” bila je u Hrvatskoj. Stoga se možemo nadati da će Srbija i Crna Gora isplatiti ratnu odštetu te da će se na taj način pokazati da je napuštena politika koja je dovela do besramne agresije na Hrvatsku,” rekao je Gabrilo.
FOTO: Ana Križanec, Novi list
Dobitnice Gorančice monografije “Lič” i “Puhački orkestar Fužine-175 godina”
Monografije “Lič” skupine autora te “Puhački orkestar Fužine – 175 godina” Marinka Jakovljevića dobitnice su ovogodišnje Gorančice, nagrade Novog lista za književnost Gorskog kotara. Među 17 naslova koji su se našli u konkurenciji književnog natječaja za 2024. godinu ova su se publicistička djela istaknula svojom dokumentarističkom vrijednošću kojom su ovjekovječena zbivanja iz kulturnog i društvenog života ovih goranskih mjesta, kao i dugogodišnjim radom i trudom koji su uložili njihovi autori.
Dodijeljene nagrade za unapređivanje kvalitete kulturnog stvaralaštva PGŽ
Želja nam je bila da vas okupimo, da vam zahvalimo na onome što predano radite i kroz što pokazujete kako se voli županija i grad. Vi radite ono što volite. Drago mi je što sam mogao surađivati s vama, rekao je župan Zlatko Komadina laureatima u kulturi Primorsko-goranske županije.
Predstavljena knjiga Creski armiž akademika Elsa Kuljanića
U Rektoratu Sveučilišta u Rijeci zamjenica župana Marina medarić i pročelnica Izabela Linčić Mužić nazočile su predstavljanju knjige nekadašnjeg rektora Elsa Kuljanića u kojoj se nalaze pjesme i besedar autorovog rodnog mjesta Stivan na otoku Cresu.
Komadina: Hvala svima, vidimo se u nekim drugim okolnostima
Nitko od nas, koliko ja imam informaciju, neće se kandidirati na izborima. A i ja sam svoj izborni put završio. Zahvaljujem svima na praćenju, a posebno pozdravljam vas umirovljenike iz medija jer u tim vodama će nam se putevi ponovno sresti. Hvala svima i vidimo se u nekim drugim okolnostima, zaključio je Komadina na oproštaju s tridesetak okupljenih novinara, fotografa i snimatelja iz raznih medija koji su svih ovih godina pratili rad Primorsko-goranske županije.
