Prirodoslovni muzej Rijeka uspješno završio dva EU projekta – LIKE i CLAUSTRA+

05.02.2021

Prirodoslovni muzej Rijeka uspješno je završio s aktivnim provođenjem dva europska projekata, LIKE i CLAUSTRA+, financiranih iz Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska u financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine.

Glavni ciljevi projekta LIKE bili su zaštita i obnova biološke raznolikosti te promocija usluga ekosustava, kroz uspostavljanje zajedničkog programa upravljanja i učinkovitog praćenja stanja Natura 2000 područja krškog ruba, uz primjenu inovativnih mehanizama uključivanja rekreativaca, volontera i prepoznatih ciljnih skupina u sustave upravljanja, te osiguranje održivog razvoja gospodarskih potencijala područja. Projekt se provodio od 1. rujna 2018. godine do 29. veljače 2020. godine, pri čemu je Muzej iskoristio 1.202.632,00 kuna, od čega je Europska unija sufinancirala 85 posto. Kroz ovaj projekt, za potrebe istraživanja i zaštite različitih biljnih vrsta Muzej je nabavio opremu te je uređen i opremljen poseban dio Botaničkog vrta Muzeja. U Muzeju je osmišljen i realiziran edukativni program „Natura 2000“, u sklopu kojeg su pripremljeni on-line materijali dostupni javnosti te provedeno više od 40 radionica u Muzeju i izvan njega, a posjetiteljima Muzeja sada su dostupni edukativni i zabavni sadržaji o mreži Natura 2000 na uređajima s ekranima osjetljivima na dodir.

Projekt CLAUSTRA+ Prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum obuhvaćao je skup aktivnosti za razvoj jedinstvenog turističkog proizvoda CLAUSTRA, njegovu promociju, oblikovanje kulturno-turističke rute i povezanih itinerera, te razvoj i izvedbu bogatog programa za posjetitelje. Projektom se uspostavio prekogranični konzorcij CLAUSTRA u kojem su svi važni dionici a povezuje i lokalne gospodarske subjekte. Podizanje atraktivnosti destinacije CLAUSTRA realizirano je kroz aktivnu zaštitu i povećanje pristupačnosti arheoloških ostataka te njihovu aktivnu interpretaciju. Uz više slovenskih partnera u ovom projektu sudjelovali su i Hrvatski restauratorski zavod, Primorsko-goranska županija, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, TZ Kvarnera te sam Prirodoslovni muzej Rijeka. Projekt se provodio od 1. kolovoza 2018. godine do 31. siječnja 2020. godine, pri čemu je Muzej iskoristio 1.026.220,92 kuna, od čega je Europska unija sufinancirala 85 posto sredstava.

Kroz projekt CLAUSTRA Muzej je nabavio potrebnu opremu te obavio terenska istraživanja na temelju kojih je izrađena studija modela vegetacije našeg područja u antičko doba. Organizirano je preko 50 edukativnih događaja, koji su uključivali predavanja, radionice i vodstva u muzeju i na terenu, a dva puta je održana manifestacija Rimska noć u prirodi. U Botaničkom vrtu Muzeja postavljena je i otvorena didaktička info-točka Rimski vrt s biljkama koje su Rimljani koristili i koje su nekada rasle na području zida Claustra. Realizirana je i velika putujuća izložba o biljnim vrstama značajnim u životu starih Rimljana i Ilira “S obje strane zida”, koja je gostovala u Ljubljani te je nakon toga otvorena u Rijeci.

Veliko priznanje: Stomorina proglašena kulturnim dobrom Republike Hrvatske

Tradicionalna omišljanska manifestacija Stomorina, poznata i kao „dvizanje bandiri“, koja se održava povodom blagdana Velike Gospe, odlukom Ministarstva kulture i medija proglašena je kulturnim dobrom. Ovim je činom običaj koji datira s kraja 18. stoljeća uvršten u Registar kulturnih dobara RH, čime je osigurana zaštita i očuvanje ove dragocjene baštine za buduće naraštaje.

Grobnički dondolaši gostovali na 9. Međunarodnom karnevalu u Herceg Novom 

Čuvari tradicije našeg kraja, Grobnički dondolaši, uspješno su predstavili Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju na devetom Međunarodnom karnevalu u sklopu jubilarnog 57. „Praznika mimoze“ u Herceg Novom.

Završila Međunarodna karnevalska povorka u Rijeci, Korzom prodefiliralo preko 11.000 maškara u čak 100 grupa

Još jedno veličanstveno izdanje Riječkog karnevala privedeno je kraju, održana je 43. Međunarodna karnevalska povorka, u kojoj je sudjelovalo preko 11.000 sudionika, raspoređenih u 100 grupa i s preko šezdesetak alegorijskih kola.

Zamjenik župana Štimac na 43. Balinjeradi: tradicija koja spaja adrenalin i karnevalski duh

Održana je 43. Balinjerada, osebujna i prepoznatljiva opatijska utrka „karića“