
Župan Komadina na konferenciji o demografiji u Hrvatskoj
Središnji državni ured za demografiju i mlade pokrenuo je novi ciklus demografskih konferencija „Demografija u fokusu: istraživanje lokalnih i regionalnih perspektiva“. Tema proizlazi iz činjenice da dugogododišnja demografska kriza u RH obvezuje sve dionike na upravljačkim strukturama da aktivno promišljaju i sudjeluju u rješavanju tog problema, poručuju organizatori.
Za područje Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije, skup je organiziran u partnerstvu s Gradom Novim Vinodolskim, a prisustvovao mu je župan Zlatko Komadina koji je u uvodnom izlaganju naglasio da je Primorsko-goranska županija vjerojatno bila prva županija koja je još prije dvije godine za raspravu predstavničkog tijela otvorila temu demografije, a podloga je bila studija koju je izradila stručna skupina predvođena prof. Stjepanom Štercom.
„Poticaj za to je bio zadnji popis stanovnika koji je pokazao da je Hrvatska izgubila 9,64 posto stanovništva, a Primorsko-goranska županija još i više, čak 10,39 posto. Željeli smo dobiti kvalitetnu podlogu za izradu konkretnog akcijskog plana u kojem će biti obuhvaćene mjere koje se trebaju donijeti od državne razine, preko županije pa do jedinica lokalne samouprave. Problem loših demografskih trendova u Hrvatskoj nije od jučer i teško da će se riješiti odmah sutra. Krenuli su od nastanka Hrvatske, dakle od 90. godina prošlog stoljeća i bit ćemo sretni ako ih u narednih pet godina usporimo i zaustavimo.
Nadležnosti u rješavanju demografskih pitanja su nacionalni, prije svega oni koji se tiču porezne politike, zatim lokalni, u dijelu poticanje stanogradnje i priuštivog stanovanja, brige o djeci i županijski u segmentu standarda i kvalitete obrazovanja, zdravstvene skrbi, socijalnih politika. Praktički je cijeli proračuna PGŽ usmjeren na poticanje zadržavanja stanovništva i privlačenje novih, a to su naša velika ulaganja u školstvo, zdravstvo kulturu, sport i poduzetništvo, no sve to uz ograničene fiskalne mogućnosti i zakonom jasno određene ovlasti.
Primorsko-goranska županija ostarjela je i više od Hrvatske, jer naše stanovništvo živi duže od hrvatskog prosjeka što je dijelom zasluga i dobro organiziranog sustava primarne zdravstvene zaštite. Tako je udio stanovništva iznad 65 godina u PGŽ-u veći od 25,8 posto, dok je u cijeloj Hrvatskoj u skupini iznad 65 godina 22,45 posto građana. I inače kvaliteta života u našoj županiji znatno je iznad hrvatskog prosjeka, iznosi 7,2 posto, hrvatski prosjek je 6,8 a europski 7,1 posto“, rekao je župan i zaključio da državi, ali i regionalnoj i lokalnoj vlasti zaustavljanje negativnih demografskih trendova mora bit u prioritetu svih politika.
Konferencija se održala u Gradskoj vijećnici, a nastavila se nizom izlaganja i radionica na temu aktualne demografske slike te preporuka za daljnje aktivnosti i mjere.





Održana edukacija o planiranju, provedbi i praćenju županijskih socijalnih planova
Održana je edukacija s ciljem osnaživanja članova Savjeta za socijalnu skrb Primorsko-goranske županije i djelatnika Primorsko-goranske županije za socijalno planiranje, provedbu i praćenje županijskih socijalnih planova.
Župan primio djelatnice s više od 40 godina dugim stažom u ustanovama socijalne skrbi PGŽ
Župan Zlatko Komadina održano je prijem za dugogodišnje djelatnice sustava socijalne skrbi- Nikolinu Jurišić iz Centra za rehabilitaciju Fortica, Sanju Galina i Maricu Stipetić iz Doma za starije Kantrida te Ružicu Gospić i Mensuru Sokić iz Doma za starije osobe Volosko.
Komadina: Hvala svima, vidimo se u nekim drugim okolnostima
Nitko od nas, koliko ja imam informaciju, neće se kandidirati na izborima. A i ja sam svoj izborni put završio. Zahvaljujem svima na praćenju, a posebno pozdravljam vas umirovljenike iz medija jer u tim vodama će nam se putevi ponovno sresti. Hvala svima i vidimo se u nekim drugim okolnostima, zaključio je Komadina na oproštaju s tridesetak okupljenih novinara, fotografa i snimatelja iz raznih medija koji su svih ovih godina pratili rad Primorsko-goranske županije.
Milijun eura za potpore poduzetnicima, predstavljeno devet mjera koje će se sufinancirati
Sufinancirat će se troškovi opreme prerađivačke djelatnosti, energetska učinkovitost, potpore novoosnovanim tvrtkama i obrtima, poticati zapošljavanja i samozapošljavanja žena, priprema i prijave projekta za EU fondove, inkluzivno poduzetništvo, profesionalno i stručno usavršavanje, razvoj turističkog poduzetničkog potencijala Gorskog kotara te stjecanje znanja i vještina.