Održana stručna radionica u sklopu projekta BalastIN s ciljem smanjenja rizika širenja invazivnih vrsta Jadranom

U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana je stručna radionica u sklopu projekta „Razvoj sustava upravljanja balastnim vodama i suzbijanje širenja invazivnih vrsta“ (BalastIN), čiji je cilj razvoj učinkovitijeg sustava praćenja i upravljanja balastnim vodama te smanjenje rizika od unošenja i širenja invazivnih vrsta u Jadranskom moru.

Vodeći partner projekta je Sveučilište u Dubrovniku, a partneri su Primorsko-goranska županija, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković – Centar za istraživanje mora, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Istarska županija i Dubrovačko-neretvanska županija.

Projekt traje od 1. travnja 2026. do 31. ožujka 2029. godine, a ukupna vrijednost iznosi 588.222,54 eura. Europski fond za regionalni razvoj osigurava 85 posto, odnosno 499.989,12 eura, dok 15 posto čine vlastita sredstva projektnih partnera. Proračun Primorsko-goranske županije iznosi 15.000 eura.

Balastne vode kao potencijalni put širenja stranih vrsta

Balastne vode ključne su za stabilnost i sigurnost brodova, no njihovim ispuštanjem u drugo morsko područje mogu se prenijeti različiti organizmi, uključujući potencijalno invazivne i štetne vrste. Klimatske promjene pritom mogu pogodovati njihovu preživljavanju i prilagodbi novim uvjetima okoliša.
Pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije Sanjin Vranković istaknuo je da projekt povezuje pitanje klimatskih promjena s očuvanjem morskog okoliša.

„Uslijed klimatskih promjena i podizanja razine mora, organizmi koji se nalaze u balastnim vodama mogu duže preživjeti u našem okolišu i mogu razviti svoja staništa ovdje. Cilj ovog projekta je razviti protokole u tim lukama koji će za cilj imati smanjenje rizika od balastnih voda i od preživljavanja tih organizama u našim akvatorijima“, rekao je Vranković.

Dodao je da su u projekt uključene Primorsko-goranska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija zbog važnosti njihovih luka i velikog broja dolazaka brodova i prekrcaja tereta.

„Bez balasta nema plovidbe. Na ovoj radionici će se kroz različite metode, uključujući praćenje i modeliranje morskih struja, vidjeti na koji se sve način može prevenirati širenje organizama u našim akvatorijima“, kazao je Vranković.

Projektni tim već je započeo s terenskim aktivnostima. Nakon radionice u Istarskoj županiji, u brodogradilištu Viktor Lenac uzeti su uzorci balastnih voda s jednog broda koji će biti predmet daljnjih istraživanja.

„Ovaj projekt ima istraživački i znanstveni karakter i važno nam je da sve to zajedno sublimiramo i stvorimo protokole koji će doprinijeti suzbijanju širenja invazivnih vrsta u našem Kvarnerskom zaljevu“, istaknuo je Vranković.

Provjera kvalitete balastnih voda

Profesor Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Đani Mohović pojasnio je da suvremeni brodovi koriste sustave za obradu balastnih voda, a projekt će omogućiti provjeru učinkovitosti tih sustava u stvarnim uvjetima.

„Današnji brodovi bez balasta ne mogu ploviti te imaju sustave za čišćenje balasta. Cilj ovog projekta je provjeriti je li taj balast adekvatan za ispuštanje u našem akvatoriju ili nije. Istraživanjima ćemo provjeravati kvalitetu balasta koji brodovi donose“, rekao je Mohović.

Jedan od izazova je organizirati uzorkovanje i analizu tako da se ne ometaju redovne aktivnosti u lukama i na brodovima.

„To je zahtjevno i s tehničke strane, zato se i rade protokoli. Na Pomorskom fakultetu imat ćemo i virtualnu edukaciju koja će biti u skladu s ovim protokolom za uzimanje balasta. Jučer smo u Lencu na jednom brodu uspješno testirali opremu. Bitno je da uzimanje i testiranje balasta ni na koji način ne zaustavi prekrcajne operacije“, kazao je Mohović.

U sklopu projekta uzorkovat će se i analizirati balastne vode u lukama Rijeka, Raša i Ploče, uz analizu njihova geografskog podrijetla. Na području zaljeva Raša mjerit će se i modelirati morska strujanja kako bi se bolje razumjelo kretanje i potencijalno širenje organizama u morskom okolišu.

Od uzorkovanja do virtualnog laboratorija

Profesorica sa Sveučilišta u Dubrovniku Ana Bratoš Cetinić naglasila je da je krajnji cilj projekta zaštita Jadranskog mora od stranih vrsta koje u Jadran mogu dospjeti putem brodova.
„Projekt obuhvaća cijeli niz aktivnosti. Počinje se s uzorkovanjem na brodu, analizom uzoraka kako bismo utvrdili čega u našim balastnim tankovima brodova ima, koji su potencijalni rizici i kako djelovati na smanjenju tih rizika“, kazala je Bratoš Cetinić.

Na temelju prikupljenih podataka izradit će se protokoli za uzorkovanje i biološku analizu, identifikaciju prisutnih organizama, procjenu njihove potencijalne štetnosti te analizu rizika njihova širenja. Posebna će se pozornost posvetiti patogenima i zooplanktonu prisutnima u balastnim vodama te područjima iz kojih one potječu.

Jedan od rezultata projekta bit će i uspostava virtualnog laboratorija na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

„Na kraju ćemo dobiti jedan virtualni laboratorij upravo ovdje u Rijeci, na Pomorskom fakultetu, koji će služiti za obrazovanje pomoraca, upravo u smislu sprečavanja prijenosa organizama balastnim vodama“, istaknula je Bratoš Cetinić. Cilj je povećati razumijevanje utjecaja invazivnih vrsta te važnosti odgovornog upravljanja balastnim vodama.

Interdisciplinarni tim stručnjaka iz područja ekologije, oceanografije, mikrobiologije i pomorstva kroz projekt će tako povezati istraživanja, terenski rad i edukaciju, s ciljem razvoja konkretnih protokola za praćenje i upravljanje balastnim vodama te doprinosa dugoročnoj zaštiti bioraznolikosti i morskih ekosustava Jadrana.

Na radionici je profesor sa Pomorskog fakulteta u Rijeci Renato Ivče održao predavanje na temu što za posadu i brodare znači primjena Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, profesor Goran Lončar govorio je o morskim strujanjima u lučkim akvatorijima kao potencijalnim faktorima širenja invazije, profesorica s Medicinskog fakulteta Darija Vukić Lušić o bakterijama i drugim patogenima u lukama te profesorica Romina Kraus o slučaju Mnemiopsis leidyi.