Predstavljen projekt BalastIN: Sustavom upravljanja balastnim vodama do dugoročne zaštite Jadrana

U sjedištu Primorsko-goranske županije predstavljen je projekt „Razvoj sustava upravljanja balastnim vodama i suzbijanje širenja invazivnih vrsta“ (BalastIN). Ovaj interdisciplinarni projekt usmjeren je na očuvanje bioraznolikosti i zaštitu ekosustava Jadranskog mora kroz razvoj naprednih sustava praćenja i kontrole vodenog balasta.

Projekt su predstavili pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ Sanjin Vranković, profesorica s Katedre za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci Darija Vukić Lušić te profesor s Pomorskog fakulteta u Rijeci Đani Mohović.

Vodeći partner projekta je Sveučilište u Dubrovniku, a prijavljen je u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Ukupna vrijednost projekta iznosi 588.222,54 eura, od čega je 85% (499.989,12 eura) sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok preostalih 15% (88.233,42 eura) čine vlastita sredstva partnera. Proračun Primorsko-goranske županije iznosi 15.000,00 eura, a projekt se provodi u razdoblju od 1. travnja 2026. do 31. ožujka 2029. godine.

U široki partnerski konzorcij, uz vodećeg partnera i Primorsko-goransku županiju uključeni su i Medicinski fakultet u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci, Građevinski fakultet iz Zagreba, Institut Ruđer Bošković (Centar za istraživanje mora) te Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija.

“Ovaj je projekt izvrsna nadogradnja na sve aktivnosti koje Primorsko-goranska županija već godinama provodi. Uz redovito ispitivanje mikrobiološke kvalitete mora na plažama, od prošle godine pratimo i fizikalno-kemijska svojstva na ključnim točkama ispred luka, poput Kostrene”, istaknuo je pročelnik Sanjin Vranković, podsjetivši i na stalnu spremnost Županijskog operativnog centra (ŽOC) za iznenadna onečišćenja mora. “Porastom broja brodova raste i rizik unosa invazivnih vrsta i opasnih bakterija, a ovim projektom želimo preventivno i cjelovito upravljati tim izazovom.”

Klimatske promjene i porast temperatura mora pridonose lakšoj i bržoj prilagodbi unesenih, stranih vrsta u novom okolišu. Razvoj sustava BalastIN omogućit će smanjenje te ranjivosti obalnog područja.

Prof. dr. sc. Darija Vukić Lušić pojasnila je ulogu Medicinskog fakulteta, koji prati mikrobiološke i biološke pokazatelje u balastnim vodama i moru prema kriterijima Međunarodne pomorske organizacije (IMO). Uz uobičajene indikatore fekalnog onečišćenja, poseban je fokus na detekciji patogene bakterije koja može izazvati epidemijski oblik kolere. “Naš je zadatak procijeniti mikrobiološku kvalitetu i pratiti efikasnost obveznih tretmana balastnih voda na brodovima kako bismo zaštitili zdravlje ljudi i očuvali okoliš”, istaknula je Vukić Lušić.

Tehničku stranu projekta vodi Pomorski fakultet u Rijeci. Prof. dr. sc. Đani Mohović naglasio je da brodovi bez balasta ne mogu ploviti, ali da njihovo uzorkovanje s tehnički nepristupačnih brodskih tankova predstavlja velik izazov. “Cilj nam je izraditi unificirani, jedinstveni protokol uzimanja uzoraka koji će osigurati reprezentativne podatke za znanstvenu analizu, a istovremeno neće ometati niti usporavati prekrcajne operacije i rad samih luka”, rekao je Mohović, najavivši i uspostavu virtualnog laboratorija za edukaciju pomoraca i dionika na Pomorskom fakultetu u Rijeci.

Projekt već sljedeći tjedan kreće s intenzivnim trodnevnim terenskim aktivnostima. Prvi dan obuhvatit će edukaciju i uzorkovanje u luci Raša, dok će se drugi dan raditi u riječkim lukama Torpedo i Viktor Lenac te na fakultetima.

Središnji događaj namijenjen javnosti, stručna radionica otvorenog tipa koja će se održati u ponedjeljak, 30. rujna, s početkom u 10:00 sati u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke. Iz PGŽ-a pozivaju sve zainteresirane građane, stručnjake i predstavnike pomorskog sektora da se odazovu u što većem broju, informiraju o posljedicama klimatskih promjena te aktivno uključe u zaštitu našeg mora.

Rezultati projekta BalastIN doprinijet će dugoročnoj zaštiti morskih ekosustava, očuvanju bioraznolikosti te sigurnijem i održivijem razvoju obalnih zajednica.