Župan Zlatko Komadina najavio II. rebalans proračuna: Država generira povećane troškove u zdravstvu i socijali na teret županije
Do kraja ove godine planirano je donošenje drugog rebalansa proračuna Primorsko-goranske županije koji je nužan zbog potrebe osiguranja sredstava korisnicima u zdravstvu, socijali i školstvu, prije svega Domu zdravlja i domovima za starije, za povećane troškove redovnog poslovanja, najavio je župan Zlatko Komadina na redovitom susretu s novinarima.
Kako je istaknuo, u izvršenju Proračuna primjetno je sve veće učešće rashoda za zaposlenike ustanova u zdravstvu i socijali.
“Mislili smo ići bez rebalansa ovu godinu, ali dogodilo bi se otežano poslovanje naših ustanova, kako Doma zdravlja tako i domova za starije, pa možda i Hitne medicinske pomoći. Minusi su nastali zbog države koja godinama neadekvatno financira sredstva decentralizacije za ulaganja u naše institucije. S jedne strane, država povećava materijalna prava zaposlenika, ali ne alimentira povećanje sredstava decentralizacije niti ugovore s HZZO-om. Rashodna strana nam raste, a prihodna stagnira i iz tih razloga moramo intervenirati s rebalansom proračuna”, zaključio je župan i apelirao na državu da ne pokriva vlastiti deficit na račun gradova i općina, odnosno županija jer tako onemogućava slobodna sredstva za daljnja ulaganja i razvoj. Ocijenivši situaciju alarmantnom, župan je pozvao i županijske vijećnike da se prilikom izglasavanja proračuna vodi računa o osiguravanju redovne djelatnosti županijskih ustanova.
Pokriće minusa na ukupnoj razini od otprilike dva milijuna eura, od čega se najveći dio odnosi na zdravstvo, potom socijalu u visini od otprilike 750 tisuća eura te 200 tisuća eura za školstvo, prevenirat će se jednim dijelom iz porasta prihoda u iznosu od otprilike milijun eura te uštedama i preraspodjelom sredstava u proračunu, naveo je pročelnik Krešimir Parat koji je predstavio i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna za 2023. godinu.
Kako je naveo, ukupni rashodi konsolidiranog proračuna u prvih šest mjeseci izvršeni su 99,9 milijuna eura ili 39,9 posto. U usporedbi s prošlom godinom, rashodi su u porastu za 11,1 posto, i to najvećim dijelom za zaposlenike proračunskih korisnika, a u tu svrhu, Županija je u prvih šest mjeseci izdvojila 835 tisuća eura ili 31 posto više, naglasio je Parat. Prihodna strana izvršena je u postotku od 43,8. Gledajući tri najvažnija prihoda, najbolje izvršenje imaju prihodi od HZZO-a u visini od 47,5 posto, potom pomoći 42,8 posto dok su porezni prihodi izvršeni 46,1 posto.
Resorna pročelnica Koraljka Vahtar-Jurković predstavila je III. izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske županije, a koje će se naći pred članovima Županijske skupštine PGŽ na sljedećoj sjednici. Izmjene, među ostalima, uključuju promjenu uvjeta za planiranje vjetroelektrana na način da se ukidaju ograničenja ukupne snaga vjetroelektrane i pojedinog vjetroagregata. Također, radi potrebe izvedbe retencije na tom području, na zahtjev JLS-a i Hrvatskih voda uklanja se lokacija golfa na području Općine Jelenje te se usklađuje ukupna površina ribogojilišta Veli Bok.
Izvješće o aktivnostima upravnih tijela na pripremi i provedbi EU projekata prezentirao je resorni pročelnik Ljudevit Krpan. Naveo je kako je PGŽ i dalje jedna od županija koja ima najbolju apsorpciju, podsjetivši na nedavno odobrena sredstva za financiranje novih osnovnih škola u Kastvu i Viškovu te energetsku obnovu Guvernerove palače u Rijeci. Uz najavu sudjelovanja na sutrašnjoj Konferenciji o budućnosti kohezijskih politika nakon 2027. godine, pročelnik je ponovio stav da se operativni programi moraju spustiti na razinu lokalne zajednice, odnosno županije ili NUTS 2 regije, kako bi se taj sustav upravljanja decentralizirao, a kao dobar iskorak, vidi novi Integrirani teritorijalni program na otocima.
Na pitanje novinara o otvorenom pismu predsjednika Unije Kvarnera i predsjednika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije Marka Borasa Mandića upućenom županu i direktorici TZ Kvarnera, župan Komadina je konstatirao da su postojeći smještajni kapaciteti Primorsko-goranske županije maksimalno popunjeni, a za razliku od Istre i Dalmacije, ova regija bilježi i dobru posjećenost u pred i posezoni. Što se tiče zračne luke, istaknuo je da je Županija kroz županijsku Turističku zajednicu osigurala njezinu opstojnost putem sustava udruženog oglašavanja i da bi bez toga zračna luka bila u stečaju.
Zamjenik župana Robert Matić na prvoj sjednici Vijeća za regionalni razvoj
Zamjenik župana Robert Matić sudjeluje na prvoj sjednici Vijeća za regionalni razvoj, institucionaliziranom formatu redovitog sastanka Vlade RH sa županima. Tom prigodom, zamjenik je preuzeo i Sporazum o pružanju financijske i tehničke podrške Regionalne razvojne agencije PGŽ vrijednosti oko 200 tisuća eura.
Županijska skupština bez suglasnosti o rebalansu proračuna: Odgođena realizacija dijela ključnih projekata
Županijski vijećnici na današnjoj sjednici Županijske skupštine nisu usvojili prvi rebalans proračuna Primorsko-goranske županije. Tim izmjenama konsolidirani se proračun trebao povećati za 13,2 milijuna eura, odnosno za 3,3 posto, čime bi novi ukupni financijski plan iznosio 420,2 milijuna eura.
U DAR-u predstavljeni prvi rezultati detaljne analize ranjivosti obale PGŽ-a: Ključan alat za održivi razvoj i borbu protiv klimatskih promjena
U prostorijama Društva arhitekata Rijeka (DAR) predstavljeni su prvi rezultati detaljne analize ranjivosti ugroženih dijelova obale Primorsko-goranske županije. Riječ je o opsežnom istraživanju koje su zajednički izradili Zavod za prostorno uređenje PGŽ i Građevinski fakultet u Rijeci, a koje donosi ključne podatke za dugoročnu zaštitu obalnog pojasa od posljedica klimatskih promjena.
U Rijeci održana konferencija povodom 13 godina Hrvatske u EU: U Primorsko-goransku županiju privučeno više od 1,17 milijardi eura
Povodom obilježavanja 13 godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, u prostorima Gradske knjižnice Rijeka održana je konferencija pod nazivom „13 godina Hrvatske u Europskoj uniji – Kako je Europska unija utjecala na razvoj Primorsko-goranske županije i što nam donose EU fondovi do 2030.?“.