Župan Zlatko Komadina najavio II. rebalans proračuna: Država generira povećane troškove u zdravstvu i socijali na teret županije

Do kraja ove godine planirano je donošenje drugog rebalansa proračuna Primorsko-goranske županije koji je nužan zbog potrebe osiguranja sredstava korisnicima u zdravstvu, socijali i školstvu, prije svega Domu zdravlja i domovima za starije, za povećane troškove redovnog poslovanja, najavio je župan Zlatko Komadina na redovitom susretu s novinarima.

Kako je istaknuo, u izvršenju Proračuna primjetno je sve veće učešće rashoda za zaposlenike ustanova u zdravstvu i socijali.

“Mislili smo ići bez rebalansa ovu godinu, ali dogodilo bi se otežano poslovanje naših ustanova, kako Doma zdravlja tako i domova za starije, pa možda i Hitne medicinske pomoći. Minusi su nastali zbog države koja godinama neadekvatno financira sredstva decentralizacije za ulaganja u naše institucije. S jedne strane, država povećava materijalna prava zaposlenika, ali ne alimentira povećanje sredstava decentralizacije niti ugovore s HZZO-om. Rashodna strana nam raste, a prihodna stagnira i iz tih razloga moramo intervenirati s rebalansom proračuna”, zaključio je župan i apelirao na državu da ne pokriva vlastiti deficit na račun gradova i općina, odnosno županija jer tako onemogućava slobodna sredstva za daljnja ulaganja i razvoj. Ocijenivši situaciju alarmantnom, župan je pozvao i županijske vijećnike da se prilikom izglasavanja proračuna vodi računa o osiguravanju redovne djelatnosti županijskih ustanova.

Pokriće minusa na ukupnoj razini od otprilike dva milijuna eura, od čega se najveći dio odnosi na zdravstvo, potom socijalu u visini od otprilike 750 tisuća eura te 200 tisuća eura za školstvo, prevenirat će se jednim dijelom iz porasta prihoda u iznosu od otprilike milijun eura te uštedama i preraspodjelom sredstava u proračunu, naveo je pročelnik Krešimir Parat koji je predstavio i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna za 2023. godinu.
Kako je naveo, ukupni rashodi konsolidiranog proračuna u prvih šest mjeseci izvršeni su 99,9 milijuna eura ili 39,9 posto. U usporedbi s prošlom godinom, rashodi su u porastu za 11,1 posto, i to najvećim dijelom za zaposlenike proračunskih korisnika, a u tu svrhu, Županija je u prvih šest mjeseci izdvojila 835 tisuća eura ili 31 posto više, naglasio je Parat. Prihodna strana izvršena je u postotku od 43,8. Gledajući tri najvažnija prihoda, najbolje izvršenje imaju prihodi od HZZO-a u visini od 47,5 posto, potom pomoći 42,8 posto dok su porezni prihodi izvršeni 46,1 posto.

Resorna pročelnica Koraljka Vahtar-Jurković predstavila je III. izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske županije, a koje će se naći pred članovima Županijske skupštine PGŽ na sljedećoj sjednici. Izmjene, među ostalima, uključuju promjenu uvjeta za planiranje vjetroelektrana na način da se ukidaju ograničenja ukupne snaga vjetroelektrane i pojedinog vjetroagregata. Također, radi potrebe izvedbe retencije na tom području, na zahtjev JLS-a i Hrvatskih voda uklanja se lokacija golfa na području Općine Jelenje te se usklađuje ukupna površina ribogojilišta Veli Bok.

Izvješće o aktivnostima upravnih tijela na pripremi i provedbi EU projekata prezentirao je resorni pročelnik Ljudevit Krpan. Naveo je kako je PGŽ i dalje jedna od županija koja ima najbolju apsorpciju, podsjetivši na nedavno odobrena sredstva za financiranje novih osnovnih škola u Kastvu i Viškovu te energetsku obnovu Guvernerove palače u Rijeci. Uz najavu sudjelovanja na sutrašnjoj Konferenciji o budućnosti kohezijskih politika nakon 2027. godine, pročelnik je ponovio stav da se operativni programi moraju spustiti na razinu lokalne zajednice, odnosno županije ili NUTS 2 regije, kako bi se taj sustav upravljanja decentralizirao, a kao dobar iskorak, vidi novi Integrirani teritorijalni program na otocima.

Na pitanje novinara o otvorenom pismu predsjednika Unije Kvarnera i predsjednika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije Marka Borasa Mandića upućenom županu i direktorici TZ Kvarnera, župan Komadina je konstatirao da su postojeći smještajni kapaciteti Primorsko-goranske županije maksimalno popunjeni, a za razliku od Istre i Dalmacije, ova regija bilježi i dobru posjećenost u pred i posezoni. Što se tiče zračne luke, istaknuo je da je Županija kroz županijsku Turističku zajednicu osigurala njezinu opstojnost putem sustava udruženog oglašavanja i da bi bez toga zračna luka bila u stečaju.