Prihvaćen županijski proračun za 2026. godinu: rast ulaganja i stabilan financijski okvir

Skupština Primorsko-goranske županije većinom glasova usvojila je proračun za 2026. godinu u iznosu od 406,9 milijuna eura, što je 27,6 milijuna eura više nego 2025. godine. Riječ je o proračunu snažno usmjerenom na veliki investicijski ciklus u kojem udio investicija iznosi polovicu proračuna. Župan Ivica Lukanović istaknuo je da je planirano ukupno 96 milijuna eura ulaganja u 38 projekata. Od toga je 31 milijun eura predviđen za 14 projekata u zdravstvu, 33 milijuna eura za 13 projekata u obrazovanju, jednosmjenski rad i sportske dvorane, gotovo 20 milijuna eura za šest projekata u socijalnoj skrbi te 11,3 milijuna eura za projekte kulture, sporta i rekreacije. „Priča o investicijama postaje stvarnost“, naglasio je župan.

Govoreći o Gorskom kotaru, župan je najavio konkretnu demografsku mjeru – svojevrstan prvi ruralni bonus, stipendije u iznosu od 250 eura za učenike srednjih škola koji odluče pohađati škole u tom području. Time se, naglasio je, želi potaknuti zadržavanje mladih u regiji u sredinama koje se suočavaju s dugogodišnjim depopulacijskim trendovima.

Dok proračun za 2026. iznosi, spomenutih 406,9 milijuna eura, projekcije za 2027. godinu iznose 382,7 milijuna eura te 350,5 milijuna eura u 2028. godini.

Iako projekcije za 2027. i 2028. godinu trenutačno pokazuju smanjenje dostupnih sredstava iz fondova Europske unije, župan je pojasnio kako je riječ o iščekivanju konkretnih informacija o budućim financijskim alokacijama. Županija se, rekao je, intenzivno priprema za novo razdoblje izradom novih razvojnih projekata. Dodao je da se učinkovitost sustava više ne smije mjeriti količinom prenesenih sredstava, već strateškim pristupom – regionalnim promišljanjem, smanjenjem usitnjavanja projekata i usmjeravanjem proračuna na ulaganja koja potiču stvarni razvoj, uz jasne demografske mjere.

„Županijski proračun nije politički čin, nego alat za upravljanje, platforma za vraćanje sredstava građanima kroz obrazovanje, zdravstvo, socijalu i razvoj“, rekao je Lukanović te dodao da je za snažniji iskorak nužna reorganizacija javne uprave kako bi bila učinkovitija. Kao jedan od ključnih izazova izdvojio je demografiju, naglašavajući da problem ne leži u nedostatku mjera, nego u društvenoj percepciji prema kojoj se djeca često doživljavaju kao teret, a ne kao vrijednost.

„Mi možemo stvarati okruženje u kojem ljudi žele ostati, raditi i živjeti, sustav koji funkcionira i pruža sigurnost“, poručio je.

Osvrnuvši se na strukturu gospodarstva županije, upozorio je da je turizam krhak sektor koji može biti ugrožen već jednom nepovoljnijom situacijom, poput epidemije ili havarije broda. Upravo zato Županija sve snažnije radi na pripremi projekata više dodane vrijednosti. Reorganizacija uprave, među ostalim, usmjerena je i na brže provođenje projekata i učinkovitije korištenje dostupnih sredstava. Smanjena su pojedina izdvajanja za manje komunalne zahvate u goranskim općinama, budući da je prioritet usmjeravanje sredstava u demografske mjere za koje župan smatra da imaju dugoročniji učinak od ulaganja u infrastrukturu, poput šetnica i dvorišta pojedinih javnih ustanova.

„Ne smijemo gledati sitne interese, već povezivati regionalni prostor. Uređena javna uprava ulijeva povjerenje, stvara zadovoljstvo i potiče poduzetničke aktivnosti“, istaknuo je Lukanović.

Zaključno je poručio da vjeruje kako će se već iduće godine moći mjeriti konkretni učinci proračuna i vidjeti rezultati investicija na terenu: „Volio bih da proračun bude još bolji, i bit će – treba nam malo vremena. Vjerujem da ćemo uskoro vidjeti u praksi ono što smo danas zapisali na papiru.“

Župan Lukanović prihvatio je amandman PGS-a kojim se iz Programa regionalnog razvitka u socijalni program izdvojeno 50.000 eura s čime će se napraviti prostorno-planska i urbanističko-arhitektonska studija o potencijalnoj izgradnji novog centra za starije osobe sa smještajnim kapacitetima, dnevnim boravkom, fizikalnom rehabilitacijom i sportskim sadržajima na području nekadašnje Dječje bolnice na Kantridi, a koji bi uz starije osobe, mogao skrbiti i o nesamostalnim odraslim osobama te veteranima. Isti amandman PGS će uputiti i Gradskom vijeću Grada Rijeke, budući da je Grad Rijeka vlasnik zemljišta spomenutog kompleksa.

Inače, članica Skupštine Mirela Smojver mandat stavila u mirovanje zbog preuzimanja dužnosti pročelnice Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske županije, a za novog člana Županijske skupštine na ovoj sjednici prisegnuo je Kristian Čarapić.

Uoči 6. Sjednice održan je Aktualni sat na kojemu su vijećnici imali prilike postavljati pitanja županu Ivici Lukanoviću te pročelnicima. Prvi se javio Leo Pavela (HNS) kojega je zanimalo jesu li Primorsko- goranska županija i Hrvatska sigurni s obzirom da su se na nedavno održanom prosvjedu u centru Rijeke pojavili transparenti koji sugeriraju da Hrvatska nije sigurna zemlja. Koji je njegov stav o porukama poslanim s tog skupa, te planira li poduzeti mjere koje će spriječiti da neke ekstremne ideološke poruke narušavaju sigurnost, reputaciju i gospodarstvo Primorsko-goranske županije. „To pitanje ne bih otvarao, za njega se trebaju pobrinuti nadležne službe, ja ću se držati podalje od ideoloških tema. Na posao župana gledam kao na upravljački a ne na politički posao, i živim antifašizam od glave do pete“, odgovorio mu je župan Ivica Lukanović.

Hoće li doći do zatvaranja pogona Polka u Moravicama, gdje je zaposleno 20-tak ljudi i čija je egzistencija ugrožena, pitala je vijećnica Vesna Blanuša (SDSS). „Mislim da nema ekonomskih razloga za zatvaranje pogona jer se tu stvaraju prihodi i ostvaruje dobit“, odgovorio je župan. Država i državne tvrtke trebale bi ozbiljno razmišljati o otvaranju i očuvanju radnih mjesta u Gorskom kotaru, dodao je župan naglasivši kako se sada treba detaljnije raspitati o slučaju i provjeriti koliko je situacija ozbiljna, imajući na umu da su naše mogućnosti ipak ograničene. „Unatoč tome, svojim utjecajem možemo i trebamo pokazati interes te naglasiti da je svako radno mjesto u Gorskom kotaru važno te da ga treba sačuvati, kazao je Lukanović .

S obzirom na to da je PGŽ 2024 donijela akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2025. do 2027. godine kojim se predviđaju značajne uštede energije kao i smanjenje stakleničkih plinova za najmanje 40% do kraja 20230. Hoće li Županija izraditi i javno objaviti do kraja 1. kvartala 2026. dekarbonacijski plan, zanimalo je vijećnika Nenada Hodapa (Možemo!). „Svake godine dajemo izvješće o provedbi Akcijskog plana i to izvješće ćete naravno i dobiti 2026. godine“, odgovorio mu je resorni pročelnik Ljudevit Krpan.
Hoće li i dalje biti stranačkih kadroviranja kao što je to, po njegovom mišljenju bila praksa i prethodnih godina, zanimalo je vijećnik Akcije mladih Bojana Kurelića spomenuvši pri tome imenovanje nove pročelnice UO za socijalnu politiku i mlade, Mirele Smojver koja je taj resor preuzela 1. prosinca. „Drago mi je što mogu progovoriti i o toj temi“, kazao je župan, dodavši kako je Mirela Smojver njegova dugogodišnja suradnica koja se javila na natječaj te dokazala da je kompetentna. Istaknuo je kako se u ovom slučaju ne radi o stranačkom kadroviranju, već o kadroviranju koje je temeljeno isključivo na stručnosti i povjerenju, što će, kako je naglasio, njezini rezultati s vremenom i potvrditi.

Na red su došle i teme iz zdravstva. Pitanje o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Domu zdravlja Crikvenica postavila je Hdz-ova vijećnica Ivona Matošević Gašparović, istaknuvši kako se u posljednjih deset godina nije uspio ustaliti liječnički tim, budući da se nijedan liječnik nije zadržao dulje od godinu dana. Zbog toga su pacijenti, naglasila je, sve više nezadovoljni. Dodatni problem predstavlja i nedostatak radiologa, jer je radiolog koji pokriva tu službu zaposlen samo na pola radnog vremena, što je, prema riječima vijećnice, nedostatno da bi se primarna zdravstvena zaštita podigla na potrebnu razinu. „Problem je uvijek isti – nedostaje nam kadar Dom zdravlja intenzivno radi na popunjavanju zdravstvenog osoblja te je ustanova otvorena za svakog liječnika i svaku medicinsku sestru koji žele raditi kod nas, kako bismo ojačali i unaprijedili primarnu zdravstvenu zaštitu“, odgovorila je resorna pročelnica Vesna Čavar.

Pitanje vijećnika Borisa Popovića (ALTERNATIVA 101) odnosilo se na konkurentnost županije, koja je, prema njegovim riječima, ispala iz skupine deset najkonkurentnijih županija. „Nažalost, nastavit ćemo i dalje padati“, konstatirao je, uz pitanje upućeno županu kako taj problem riješiti.
Odgovor na ovo pitanje leži u podizanju efikasnosti županijskih službi koje će dovesti do toga da procedure budu kraće a rješenja izdana u zakonskom roku ili prije te u poticanju investicijske klime, kazao je Lukanović, naglasivši kako razumije da ove brojke frustriraju. „Puno je posla pred nama a ja ću učiniti sve da potaknemo razvoj“, zaključio je župan Lukanović.
Hsls-ov Zoran Bakalović osvrnuo se na aktualnu situaciju u brodogradilištu 3. maj koje kako je naveo, duguje 167 milijuna eura, dok je njegova imovina procijenjena na 19 milijuna eura. Pitao je hoće li Županija aktivno štititi brodogradilište, iako se radi o privatnoj kompaniji.
„Radi se o vrlo osjetljivom pitanju za koje je teško pronaći dobro rješenje“ kazao je župan dodavši kako trenutno konkretnih mogućnosti nema a razlog vidi u nedovoljno razvijenoj poduzetničkoj kulturi.
Vijećnik Mario Almpijević (AM) ustvrdio je da većina zgrada Doma zdravlja u gradovima i općinama izgleda zapušteno. Zanimalo ga je je li moguće raditi na obnovi njihove infrastrukture. „Dom zdravlja je možda i najvažnija ustanova koju Županija ima, i svjestan sam da se nalazi u specifičnoj situaciji“, kazao je župan dodavši kako se uvode ozbiljne mjere za stabilizaciju stanja, ali kako navodi on ne može biti odgovoran za desetljeća prije početka njegovog mandata. „Vjerujem da će uskoro i tu doći do pozitivnih promjena s obzirom da u ovom proračunu ulažemo u zdravstvo više od 33 milijuna eura i za očekivati je da se značajne pozitivne promjene i dogode. Dodatno je naglasio kako je dobro što je veliki broj specijalizacija pri kraju. „Vjerujem da ćemo uspjeti održati stabilan sustav i pružiti kvalitetnu zdravstvenu uslugu građanima, “zaključio je Lukanović.

Razmišlja da se o tome da se u klasični linijski prijevoz za otok Krk ubaci i linija za zračnu luku Rijeka, kako bi putnici mogli lakše doći do zračne luke, pitala je vijećnica (Možemo!) Morena Lekan. Resorna pročelnica Izabela Linčić Mužić kazala je da se razmišlja o njenom uvođenju, no prije nego postane stvarnost treba proći proceduru, vidjeti uklapa li se u troškovnik te biti usklađena s potrebama putnika odnosno procijeniti koji broj putnika bi je koristio i u kojim terminima. Vijećnicu Natašu Blažević Starčević također je zanimala tema vezana za županijske linije, konkretno jesu li goranski čelnici dostavili svoje prijedloge. Resorna pročelnica Izabela Linčić Mužić potvrdila je da su svi čelnici dostavili prijedloge linija koji se unose u web GIS sustav, što omogućava pregled i analizu linija u digitalnom obliku, nakon čega se krajem siječnja planira pokretanje javne rasprave, gdje će građani i zainteresirane strane moći dati svoje komentare i sugestije.
Vijećnik (UK) Nedo Pinezić postavio je pitanje vezano uz organizaciju Zavoda za hitnu medicinsku pomoć na otoku Krku, s naglaskom na sezonsko povećanje stanovništva gdje tijekom ljetnih mjeseci otok Krk broji oko 150.000 stanovnika što značajno opterećuje hitnu medicinsku pomoć. Iako helikopterska hitna služba radi odličan posao Pinezić smatra da su resursi ograničeni jer su trenutno dostupna samo dva tima hitne pomoći, a udaljeni dijelovi otoka poput Baške nalaze se daleko od „zlatnog sata“ odnosno kritičnog vremena za hitnu intervenciju. Pinezić predlaže uvođenje sezonskih timova, slično modelu koji postoji u Gorskom kotaru te pita postoji li u ljetnim mjesecima mogućnost dislokacija timova iz unutrašnjosti. „Razumijem vas i podržavam, no opet je problem u kadrovima, ukoliko se liječnici jave uvijek se nastoji pokriti ona područja koja su u turističkoj sezoni opterećena,“ kazala je resorna pročelnica Vesna Čavar naglasivši kako je u ministarstvu zdravstva već održan sastanak na temu iduće turističke sezone gdje moramo dostaviti plan turističkih timova i radimo na tome, zaključila je Čavar posebno pohvalivši rad hitne helikopterske službe koja pruža dodatnu sigurnosnu mrežu dok se kadrovski kapaciteti ne povećaju.
Što je s nedavno predstavljenim projektom Hrvatska vinska kuća koja se planira otvoriti u dvorcu Frankopan u Kraljevici, zanimalo je Sdp-ovu vijećnicu Nadju Poropat. „To je po meni jedan od najinteresantnijih projekta kojeg Županija provodi u suradnji s gradom Kraljevicom, kazao je župan Lukanović dodavši kako će to biti nacionalni centar za promociju i razvoj vinogradarstva, vinarstva i kulture vina, važan za razvoj lokalnog gospodarstva, koji će donijeti dodatnu vrijednost. „Vjerujem da ćemo u ovom mandatu nazdravit hrvatskim vinima“, zaključio je župan Lukanović.

Sdp-ova vijećnica Željka Šarčević Grgić postavila je pitanje o tijeku radova Doma zdravlja Opatija i hoće li biti gotov na vrijeme. U ovom je proračunu spremno je 32 milijuna eura koji će se utrošiti u 14 projekata jedan od njih je Dom zdravlja Opatija, odgovorio je župan Lukanović. Završetak na rekonstrukciji planiran je do listopada 2026, godine i zasada se sve odvija po planu. „Vjerujemo da će Dom zdravlja Opatija s početkom 2027. godine započeti s radom“, kazao je župan.
Kako teče energetska obnova Domova zdravlja u Delnicama, Ravnoj Gori i Crikvenici pitao je vijećnik vijećnik Igor Pleše te hoće li se po obnovi također modernizirati i njihovi interijeri. imao je – pitanje u Delnicama je u tijeku rekonstrikcija doma zdra kad će bit gotovi i hoće li se i interijeri modernizirati
Svi projekti energetske obnove idu dobro i po planu, odgovorio je župan Lukanović. „ Energetska obnova Doma zdravlja Ravna Gora bit će gotova krajem 4. mjeseca, dok će projekti u Crikvenici i Delnicama bit gotovi do kraja 6. mjeseca“, kazao je Lukanović.
Kada se očekuje otvorenje Centra za žurne službe na Rujevici zanimalo je vijećnika Kristijana Čarapića. Preseljenja Zavoda za hitnu medicinu i pun rad centra očekuje se sredinom 2027. godine, najavio je župan Ivica Lukanović.

U nastavku Sjednice vijećnici su usvojili Prijedlog Financijskog plana ŽUC-a za 2026. godinu koji je planiran u iznosu od 15,9 milijuna eura. Usvojen je i Prijedlog programa u području tehničke kulture Primorsko-goranske županije za 2026. godinu, a vijećnici su usvojili i Prijedlog odluke o visini turističke pristojbe za 2027. godinu za općine i gradove na području Primorsko-goranske županije.

Vijećnici su dali zeleno svjetlo za dopune djelatnosti u više županijskih srednjih škola. Nove programe dobile su: Ekonomska škola „Mijo Mirković“ Rijeka, Prometna škola Rijeka i Gimnazija Eugena Kumičića Opatija. Ove dopune omogućit će školama širu i moderniju obrazovnu ponudu u skladu s potrebama tržišta rada. Prihvaćen je i Prijedlog odluke o proširenju djelatnosti Thalassotherapie Crikvenica – specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju. Bolnica će svoju registriranu djelatnost proširiti na rad dnevne bolnice iz područja dermatologije i venerologije te pedijatrije, čime će se dodatno unaprijediti zdravstvena usluga za lokalno stanovništvo i pacijente iz šire regije.

Očekivano najviše rasprave na sjednici izazvalo je Izvješće o poslovanju trgovačkog društva Kanal RI d.o.o. za 2024. godinu, koje vijećnici na kraju nisu podržali. Izvješće je predstavila dosadašnja direktorica Gordana Šimić Drenik, koja je nedavno podnijela neopozivu ostavku na svoju funkciju.
„Iako danas raspravljamo o Izvješću, sama neopoziva ostavka direktorice već predstavlja svojevrsni komentar na njegovo stanje“, kazao je Bojan Simonič (AM). Hdzov Dalibor Čandrlić istaknuo je da je Županiji lokalna televizija potrebna i predložio osnivanje Programskog vijeća kao radnog tijela koje bi nadziralo program, upravljanje i javni interes.
„Sa Kanalom Ri nećete ništa napraviti dok ne ragovarate sa ljudima iz struke poručio je županu Leonardo Pavela (HNS).
„Prije nekoliko mjeseci bili smo u izbornoj kampanji i imali smo sasvim drugo mišljenje o Kanalu Ri, danas mi odlučujemo o njihovoj sudbini, kazao je Nedo Pinezić (UK) istaknuvši da direktorica i djelatnici zaslužuju zahvalu što su unatoč uvjetima nastavili s radom i održali poslovanje.
Župan Ivica Lukanović istaknuo je kako Kanal Ri vidi kao Kanal za informiranje građana, a ne kao stranačku televiziju, te naglasio da je Županija dužna informirati javnost o svom djelovanju. „Kanal Ri smatram vrijednim i potrebnim komunikacijskim kanalom i dobro je da postoji lokalna televizija koja može odašiljati informacije o tome što radimo. Smatram da ju treba reorganizirati digitalizirati, tehnički obnoviti i ekipirati te jasno definirati koji se sadržaji žele slati prema javnosti, dok će Županija s druge strane samo plaćati program koji ide prema građanima a nikave dugove.“ Župan je dodao da odgovornost mora biti vrlo jasna,
„Ako se stvaraju gubici, tada smo dužni iskazati nepovjerenje onima koji upravljaju.“
Pojasnio i mogući model upravljanja Kanalom Ri, u slučaju dogovora s Gradom Rijekom. „Ako se s Rijekom koji je većinski vlasnik dogovorimo oko modela, a ja odgovor čekam već jako dugo, naš je prijedlog da Županija preuzme većinski vlasnički paket i da potom izaberemo novog direktora. Postupak izbora je već u tijeku.“ „Kanal Ri treba postati proizvođač digitalnog sadržaja, moderniji i prilagođen današnjim navikama. Našim stručnjacima iz IT sektora već sam dao zadatak da pripreme smjernice za takav razvoj, zaključio je župan Lukanović.