Županijska skupština raspravljala o Urinju, metalnom otpadu u riječkoj luci, izvršenju proračuna i radu župana

Na 10. sjednici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, održanoj u dvorani Rektorata Sveučilišta u Rijeci, vijećnici su raspravljali o nizu tema važnih za zaštitu okoliša, javne financije, rad županijske uprave, pomorsko dobro, prometnu i komunalnu infrastrukturu te politike za mlade.

Sjednica je započela izborom novog potpredsjednika Županijske skupštine. Vijećnici su na upražnjeno mjesto u predsjedništvu Skupštine izabrali Nikolu Grgurića, nakon što je Alen Ružić, zbog preuzimanja dužnosti ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, zamrznuo svoj mandat.

Jedna od najopsežnijih rasprava odnosila se na informaciju o provedbi zaključka Županijske skupštine o praćenju aktivnosti i napretku situacije sa zagađenjem iz INA Rafinerije nafte Rijeka na lokalitetu Urinj. Pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sanjin Vranković izvijestio je vijećnike da je radno tijelo osnovano kako bi pratilo aktivnosti INA-e, dinamiku istražnih radova i pripremu rješenja za dugogodišnji problem onečišćenja na području Kostrene.

Vranković je istaknuo kako je radno tijelo do sada održalo tri sjednice, a od INA-e su traženi jasni rokovi i konkretan plan sanacije. Sanacija je podijeljena u dvije faze: prva se odnosi na istražne radove, dok se druga odnosi na predstavljanje i provedbu samog modela sanacije. Prema iznesenim informacijama, angažiran je inozemni stručni konzorcij koji je završio istražne radove podzemlja, a kao model trajnog rješenja predlaže se hidraulička barijera i sustav obalnih bušotina, čija se konačna implementacija očekuje početkom 2027. godine.

U raspravi je naglašeno da INA trenutačno provodi crpljenje ugljikovodika kroz više od 40 aktivnih bušotina, rekonstruira spremnike i provodi sanaciju kanalizacijskog sustava. U moru su postavljene zaštitne brane, no za njihovo trajno učvršćivanje čeka se odobrenje nadležnih ministarstava. Vranković je naveo i da su županijska ispitivanja morskog okoliša pokazala prisutnost ugljikovodika na istim lokacijama kao i ranije, ali da nema govora o općem zagađenju mora.

Predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić istaknuo je kako problem Urinja nadilazi granice same Primorsko-goranske županije te ga treba podići na nacionalnu razinu. Upozorio je da je postojeće stanje posljedica dugogodišnje nebrige o okolišu i poslovanju te naglasio potrebu izmjena zakonske regulative, posebno u dijelu koji se odnosi na obveze zagađivača. Apelirao je i na saborske zastupnike da zaključke Županijske skupštine prenesu u Hrvatski sabor, uz poruku da zaštita okoliša ne smije biti stranačko pitanje.

U raspravi su sudjelovali i vijećnici Orjen Petković, Josip Katalinić, Bojan Kurelić, Leo Pavela i drugi, a kao gost se obratio i načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić, koji je upozorio na stanje u lučici Podurinj i potrebu hitnog rješavanja vidljivog onečišćenja. Predstavnik INA-e Bojan Lončar izvijestio je kako je projekt sanacije u tijeku te da je opseg aktivnosti proširen i na područje lučice.

Nakon rasprave, informacija o provedbi zaključka prihvaćena je sa 17 glasova za, 10 protiv i 5 suzdržanih.

Vijećnici su potom raspravljali o informaciji o provedbi zaključka Županijske skupštine o mjerama za rješavanje problema negativnog utjecaja manipulacije metalnim otpadom na području riječke luke ispred zgrade KBC-a Rijeka.

Pročelnik Vranković izvijestio je kako je Županija zatražila očitovanja Lučke uprave Rijeka, Luke Rijeka d.d., Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ te nadležnog inspektorata. Istaknuo je da je davatelj koncesije, Lučka uprava Rijeka, više puta upozoravala koncesionara na način postupanja, ali da se veća smanjenja količina otpada nisu dogodila u očekivanoj mjeri.

Predstavnici Lučke uprave Rijeka predstavili su stanje na terenu i planove vezane uz rekonstrukciju Praškog pristaništa, dok su vijećnici u raspravi upozorili na sigurnosne, okolišne i urbane aspekte problema. Posebno je istaknuto pitanje blizine KBC-a Rijeka, opterećenja prostora, zaštite kulturne baštine i potrebe da se pitanje manipulacije metalnim otpadom rješava sustavno, a ne samo kroz formalna očitovanja nadležnih institucija.

Josip Katalinić upozorio je da se u praksi radi o skladištenju, a ne samo o prometu ili privremenoj manipulaciji teretom, zbog čega bi, prema njegovom mišljenju, nadležne institucije morale primijeniti strože okolišne standarde. Leo Pavela upozorio je na dojam koji prostor ostavlja na građane i posjetitelje, dok je Nataša Blažević Starčević problem povezala i s pokušajima premještanja sličnih djelatnosti na druga područja županije, posebno u Lič, upozorivši da institucije često zanemaruju stavove lokalnog stanovništva.

Nakon rasprave, informacija vezana uz metalni otpad u riječkoj luci prihvaćena je sa 16 glasova za, 11 suzdržanih i 5 protiv.

Pred vijećnicima se našao i Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Primorsko-goranske županije za 2025. godinu. U raspravi je istaknuto da je konsolidirani višak prihoda iznosio više od 21 milijun eura, pri čemu je sama Županija poslovala u plusu, dok su proračunski korisnici zabilježili manji manjak.

Dio vijećnika upozorio je na nisku realizaciju pojedinih projekata i kašnjenja u provedbi planiranih investicija. Vijećnik Dalibor Čandrlić ocijenio je da se iza velikih planova krije prespora realizacija, navodeći kako je provedba projekata na niskoj razini te kako se u izvješćima često ponavljaju iste formulacije, dok konkretni pomaci izostaju. Poručio je da se uspješnost uprave ne mjeri samo planovima, nego realizacijom, upozorivši da će zbog dinamike provedbe dio projekata kasniti.

Bojan Kurelić također je problematizirao realizaciju pojedinih projekata, posebno u zdravstvu, istaknuvši kako se od nove županijske uprave očekuje brži tempo i učinkovitije korištenje planiranih sredstava.

Župan Ivica Lukanović odgovorio je kako se radi o velikom investicijskom ciklusu, čija je provedba složena i zahtjevna, naglasivši da su brojni projekti u fazi pripreme ili realizacije.

„Kada kreiraš investicijski ciklus od 500 milijuna eura, onda je to u realizaciji puno teže dostići. Projekti su u fazi realizacije i napravit ćemo jasniji pregled njihove dinamike“, poručio je župan.

Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna za 2025. godinu nije prihvaćen.

U nastavku sjednice vijećnici su raspravljali o Izvješću o radu župana Primorsko-goranske županije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2025. godine. Rasprava se dijelom nadovezala na prethodnu točku, s naglaskom na programske ciljeve, stanje projekata i prioritete nove županijske uprave.

Vijećnici su otvorili pitanje ulaganja u zdravstveni sustav, specijalne bolnice i promjenu dosadašnjeg smjera u pojedinim segmentima županijskih politika. Župan Lukanović istaknuo je kako se na ciljevima iz programa i kampanje predano radi, a kao prioritet izdvojio je sustav primarne zdravstvene zaštite i ulaganja u Dom zdravlja, gdje je, kako je naveo, situacija bila najzahtjevnija.

Govoreći o specijalnim bolnicama, istaknuo je da će i one doći na red, ali da je u prvoj fazi bilo nužno prioritet dati dijelu sustava u kojem su potrebe najizraženije. Naglasio je i kako se u dosadašnjem modelu previše sredstava usmjeravalo prema aktivnostima koje nemaju stvarni regionalni značaj, dok će se u novom razdoblju veći naglasak staviti na jasne prioritete, učinkovitost i projekte od šireg interesa.

„Za prvih šest mjeseci bilo je dosta dinamično, od upoznavanja sustava do kadrovskih i operativnih pitanja. Mislim da je ovaj start dobar i da se na ciljevima koje smo postavili predano radi“, rekao je Lukanović.

Izvješće o radu župana prihvaćeno je s 22 glasa za, 8 protiv i jednim suzdržanim.

U nastavku su vijećnici prihvatili i odluke koje se odnose na Županijsku upravu za ceste Primorsko-goranske županije, među njima prethodnu suglasnost na Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Financijskog plana ŽUC-a za 2025. godinu te suglasnost za dugoročno zaduženje Županijske uprave za ceste. Prihvaćeno je i Izvješće o radu Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata u Primorsko-goranskoj županiji za 2025. godinu.

Vijećnici su razmotrili i Program rada i financijski plan Savjeta mladih Primorsko-goranske županije za 2026. godinu. Prijedlog je uvodno obrazložio predsjednik Savjeta mladih PGŽ Mario Okmažić, istaknuvši kako program obuhvaća niz aktivnosti usmjerenih na jačanje participacije mladih, izradu novog programa za mlade, sustavne konzultacije s organizacijama mladih i za mlade, obrazovnim ustanovama, studentskim i učeničkim organizacijama te drugim relevantnim dionicima.

Program rada Savjeta mladih za 2026. godinu predviđa ukupno 14 aktivnosti raspoređenih u pet područja djelovanja. Među važnijim aktivnostima istaknuto je pokretanje izrade novog Programa za mlade Primorsko-goranske županije, mapiranje organizacija mladih i za mlade, veća vidljivost rada Savjeta, organizacija Foruma mladih te aktivnosti usmjerene na teme mentalnog zdravlja, obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja, mobilnosti i slobodnog vremena mladih.

Nakon kratke rasprave, vijećnici su dali odobrenje na Program rada i financijski plan Savjeta mladih Primorsko-goranske županije za 2026. godinu.

Na dnevnom redu našlo se i Izvješće o provedbi programa zdravstvene mjere zaštite okoliša u 2025. godini, kao i više imovinsko-pravnih i koncesijskih odluka. Vijećnici su odlučivali o raskidu ugovora o darovanju i povratu nekretnina u Voloskom Republici Hrvatskoj i Gradu Opatiji, prijenosu prava vlasništva bez naknade na nekretninama u Novom Vinodolskom u korist VIO Žrnovnica Crikvenica Vinodol d.o.o., razvrgnuću suvlasničke zajednice na nekretnini u Vrbniku te izmjeni odluke o koncesiji na pomorskom dobru za luku posebne namjene, sidrište Ilovik.

Veći dio navedenih stručnih, koncesijskih i imovinsko-pravnih odluka prihvaćen je bez opsežnije rasprave, čime je Skupština zaokružila radni dio sjednice nakon rasprava o ključnim okolišnim i financijskim temama.

AKTUALNI SAT

Sport i rad županijskih lučkih uprava bili su među glavnim temama aktualnog sata 10. sjednica Županijske skupštine PGŽ.

Prvi se za raspravu javio županijski vijećnik Leonardo Pavela (HNS). Uputivši čestitke na izboru nove direktorice Turističke zajednice Kvarnera, Marijane Biondić, naglasio je važnost snažne suradnje između Primorsko-goranske županije i regionalnog turističkog sektora. U svom izlaganju osvrnuo se i na aktualni izbor direktora Turističke zajednice grada Rijeke, istaknuvši potrebu za potpunom transparentnošću postupka te podsjetivši kako prethodni natječaj nije bio dovoljno transparentan te je na kraju i poništen. Pavela je potvrdio da je ponovno predao kandidaturu za čelno mjesto Turističke zajednice, upitavši župana Lukanovića na koji način Primorsko-goranska županija i on osobno, mogu pridonijeti stabilizaciji stanja u Turističkoj zajednici Grada Rijeke. Župan je odgovorio kako Županija nema nikakve ingerencije nad izborom čelnika Turističke zajednice grada Rijeke. „Postoje procedure koje se pri izboru treba pridržavati, što je nama u PGŽ i uspjelo“, kazao je i dodao kako razumije želju lidera koji vodi sveukupnu politiku grada da sam bira svoje suradnike, ocijenivši takav potez gradonačelnika posve legitimnim.

Nakon rasprave o turizmu, riječ je preuzela županijska vijećnica Vesna Blanuša (SDSS). Postavila je pitanje vezano uz monografiju koju je izdao Grad Vrbovsko, a koja je dobila novinarsku nagradu „Gorančica“. Istaknula je kako se predstavnici srpske nacionalne manjine u toj monografiji osjećaju poniženo jer ih se u tekstu naziva Vlasima. Blanuša je upitala župana je li upoznat s navedenim sadržajem te zatražila njegovo mišljenje o tom pitanju. Župan je odgovorio kako osobno nije čitao monografiju, ali je s problemom upoznat putem društvenih mreža. Izrazio je žaljenje ako netko falsificira povijest i time stvara nemir među sugrađanima. Zaključio je kako će Županija ispitati cijeli slučaj i nakon toga zauzeti službeni stav.

Vijećnik Akcije mladih Bojan Kurelić ukazao je na probleme u Županijskoj lučkoj upravi Mali Lošinj koje je uočio novoimenovani ravnatelj Mario Franković nakon preuzimanja dužnosti od bivšeg ravnatelja Filipa Balije. Kao ključni primjer nereda, Kurelić je istaknuo podatak o čak 800 vezova za koje ne postoji pravna slijednost. Zatražio je da se o ovim problemima na otoku otvoreno razgovara pred Županijskom skupštinom te da se hitno pokrene istraga kako bi se utvrdila odgovornost svih uključenih u kako kaže, dugogodišnje loše upravljanje lošinjskom lučkom upravom. Župan Ivica Lukanović je kazao da je Županijska lučka uprava Mali Lošinj bila neuralgična točka, što je županijska uprava na vrijeme detektirala i odlučila promijeniti. Istaknuo je kako novi ravnatelj sada intenzivno uvodi red te izrazio uvjerenje da će na kraju mandata biti ponosan na postignute rezultate i uređenje sustava.

U nastavku aktualnog sata, vijećnik Zoran Bakalović (HSLS), otvorio je pitanje sigurnosti, osvrnuvši se na učestale lažne dojave o bombama koje su izazvale prekide nastave u školama. Istaknuo je kako te situacije unose veliku zabrinutost među građane, roditelje i učenike. Bakalović je upitao župana smatra li da su postojeći sigurnosni protokoli u školama bili zadovoljavajući te ulaže li Primorsko-goranska županija sredstva u dodatnu edukaciju i podizanje razine sigurnosti. Župan je istaknuo kako je riječ o iznimno neugodnim situacijama te potvrdio da je županijska uprava bila u intenzivnoj komunikaciji s Policijskom upravom Primorsko-goranskom, naglasivši kako je riječ o novoj vrsti kriminaliteta koja zahtijeva stalno praćenje društvenih kretanja i brzu reakciju. Izrazio je nadu da su ti događaji sada prošlost te zaključio kako je Županija poduzela sve što je bilo u njezinoj moći.

Vijećnik (Možemo!) Nenad Hodap otvorio je pitanje zdravstvenih problema veterana Domovinskog rata, s naglaskom na potrebe onih koji moraju putovati izvan mjesta prebivališta radi zdravstvenih pregleda i terapija. Zanimalo ga je koje konkretne mjere Županija poduzima po tom pitanju te postoji li mogućnost organiziranja privremenog smještaja i prijevoza za branitelje tijekom liječenja. Odgovorila je resorna pročelnica Mirela Smojver, najavivši kako nadležni odjel upravo priprema javni poziv usmjeren udrugama branitelja za pružanje socijalnih usluga. Istaknula je da se planira i sufinanciranje putnih troškova te troškova smještaja za pojedince. Pozvala je vijećnika da konkretan prijedlog mjera uputi elektroničkom poštom kako bi se razmotrila mogućnost njihova uvrštenja u predstojeći rebalans proračuna.

Vijećnica Ivona Matošić Gašparović (HDZ) otvorila je pitanje rada turističkih ambulanti, podsjetivši da je Ministarstvo turizma i sporta u travnju s Primorsko-goranskom županijom potpisalo ugovor vrijedan 70.500 eura za pojačanje medicinskih timova. Upitala je po kojim će se kriterijima taj novac raspodijeliti, jesu li ambulante počele s radom te kada se to točno očekuje. Matošić Gašparović kritizirala je dinamiku priprema, istaknuvši da se natječaji raspisuju prekasno te da zbog opterećenosti liječnika, primjerice u Crikvenici, lokalno stanovništvo ljeti ima lošiju zdravstvenu uslugu.
Resorna pročelnica Vesna Čavar pojasnila je da je u planu ukupno 13 turističkih ambulanti. Prve među njima, u Malom Lošinju, Krku, Rabu, Crikvenici i Opatiji s radom započinju već tijekom lipnja, dok će dio profunkcionirati od 15. lipnja, odnosno 1. srpnja. Čavar je naglasila da formiranje timova izravno ovisi o raspoloživom kadru Doma zdravlja, ali i da su uvedeni snažni financijski poticaji 1000 eura mjesečnog bonusa za liječnike i 800 eura mjesečnog bonusa za medicinske sestre. Otkako su ove stimulacije objavljene, interes i odaziv medicinskog osoblja znatno su porasli. Resorna pročelnica zaključila je kako je primarni interes Županije da sve ambulante prorade što prije.

Vijećnik Dalibor Čandrlić (HDZ), otvorio je temu sporta te se, ističući njegov opći značaj, izravno osvrnuo na situaciju u Rukometnom klubu Zamet. Upitao je župana Lukanovića zna li u kojem će se rangu natjecanja RK Zamet natjecati sljedeće sezone.
Župan je odgovorio kako naravno zna, ali je Čandrlićevo pitanje ocijenio ciničnim. Pojasnio je da već godinu dana nije u upravi kluba te izrazio žaljenje što se, spletom raznih okolnosti, Zamet ponovno našao u nižoj ligi. Pritom je skrenuo pozornost na podatak da je županijski proračun za sport udvostručen. Zaključio je kako je Županija pokazala ispravan model pristupa sportu te poručio vijećniku da bi bilo puno konstruktivnije pitati kako konkretno pomoći RK Zametu i svim ostalim klubovima kojima je pomoć potrebna.

Pitanje Hdz-ovog vijećnika Nikole Grgurića ponovno je otvorilo pitanje stanja u županijskim lučkim upravama. Istaknuo je velika odstupanja između stvarnog stanja i službenih podataka, Grgurić je upitao hoće li Županijska skupština imati tematsku sjednicu ili posebnu točku posvećenu ovom problemu te možemo li očekivati žurno postupanje nadležnih službi.
Župan Lukanović je odgovorio kako su županijske lučke uprave u njegovoj ingerenciji te da se sve radi u skladu s propisima. Istaknuo je da se nakon smjene ravnatelja ide korak po korak i utvrđuju činjenice. Osvrnuvši se na dotadašnji tijek Aktualnog sata, župan je primijetio tendenciju da se teme poput sporta, zdravstva i ambulanti politiziraju i povezuju s SDP-om. Pozvao je vijećnike na pristojnost, dodavši kako pitanja poput ispadanja RK Zamet u drugu ligu treba sagledati u širem kontekstu općeg stanja i afera u hrvatskom sportu, umjesto da se svede isključivo na lokalnu političku odgovornost.

Vijećnik Boris Miklić (HDZ), otvorio je pitanje kapitalnih izdvajanja u zdravstvo, podsjetivši da je proračun donesen prije šest mjeseci. Zanimao se za sudbinu ambulante u Bribiru, upitavši u kojoj je fazi proces otkupa tog objekta i jesu li do sada već provedene konkretne aktivnosti.
Župan je potvrdio kako je postupak otkupa objekta ambulante u Bribiru u tijeku te da se trenutačno nalazi u fazi aktivnih pregovora. Naglasio je da je u ovogodišnjem proračunu za tu namjenu osigurano 300.000 eura, izrazivši uvjerenje da će se veći dio tog projekta realizirati do kraja ove godine.

Hdz-ov vijećnik Zdenko Jakuc apelirao je na preispitivanje dosadašnjih kriterija po kojima se dijele sportska sredstva, tražeći da veći i pravedniji dio tog financijskog kolača napokon stigne i do otoka Raba. Jakuc je pritom od zatražio informacije o točnim rokovima raspisivanja natječaja, ali i o sudbini konkretnog iznosa od 50.000 eura koji je namijenjen upravo sportskim projektima.
Odgovor s govornice stigao je od resornog pročelnika Ljudevita Krpana, koji je istaknuo kako je kroz Integrirani teritorijalni program za otoke na području županije osigurano čak 32 milijuna eura bespovratnih sredstava, dodajući kako je natječaj već otvoren i da su sve otočne jedinice lokalne samouprave dobile priliku prijaviti svoje izvorne ideje. Iako su rokovi za usuglašavanje ovih velikih tema regionalnog karaktera kratki, u cijeli je proces uključena i sama Županija. Preko Otočnog partnerstva i Regionalne razvojne agencije Prigoda, županijske vlasti aktivno koordiniraju izradu lista prioriteta kako bi se lokalni projekti uspješno spojili s europskim novcem te pretočili u konkretne kapitalne investicije na terenu.

Slučaj otkazivanja ugovora o radu profesorici matematike u Osnovnoj školi „Dr. Andrija Mohorovičić“ u Matuljima našlo se na dnevno redu aktualca. Županijski vijećnik Valter Štefan (HDZ), upozorio je na iznimno velik interes javnosti, ali i duboku zabrinutost roditelja te lokalne zajednice zbog ovog slučaja. Odgovarajući na vijećničko pitanje, župan Ivica Lukanović istaknuo je kako je cijeli slučaj u isključivoj zakonskoj domeni same škole i njezina Školskog odbora. Župan je potvrdio da je osobno kontaktirao članove Školskog odbora, koji su u ovom radnopravnom sporu dali punu podršku ravnateljici škole, naglasivši kako Županija kao osnivač nema pravne mehanizme niti se želi uplitati izvan okvira svojih strogo propisanih nadležnosti.

Županijski vijećnik Orjen Petković (Možemo!),ukazao je na problem Riječana koji, unatoč tome što žive u najvećem lučkom gradu u županiji, iznimno teško dolaze do vezova za svoje barke. Kao potencijalno rješenje predložio je tehničku provjeru i ponovno stavljanje u funkciju starog povijesnog zakretnog mosta na Mrtvom kanalu, čime bi se omogućio nesmetan prolaz i vezivanje brodicama s kabinom koje zbog svoje visine trenutačno ne mogu proći ispod fiksnih konstrukcija. Odgovorila mu je resorna pročelnica Izabela Linčić Mužić kako je tehničko pitanje otvaranja ili preinake mosta prvenstveno u nadležnosti Grada Rijeke te Konzervatorskog odjela.

Pgs-ova Županijska vijećnica Nataša Blažević Starčević upozorila je na porazne podatke posljednjeg popisa stanovništva koji pokazuju da Gorani imaju najviši dobni prosjek u županiji, s populacijom u prosjeku starijom od pedeset godina. Pozdravljajući uvođenje takozvanog ruralnog bonusa kao mjere potpore, vijećnica je pitala planira li Županija proširiti obrazovne programe u goranskim srednjim školama i tako omogućiti djeci školovanje u matičnoj regiji.
Župan je potvrdio je da je širenje obrazovnih programa u planu kao druga faza demografskih mjera, istaknuvši da se već provode intenzivni dogovori na terenu. Kao primjer je naveo suradnju ravnatelja škole u Vrbovskom s Medicinskom školom te povezivanje s ugostiteljskim usmjerenjima u Delnicama. Župan je najavio da će se u sklopu te strategije u svakoj goranskoj srednjoj školi pokušati otvoriti po jedan novi smjer prilagođen potrebama lokalnog gospodarstva.

I nedavni mučan slučaj pronalaska i spašavanja 44 izgladnjela i teško bolesna psa na Učki bila je točka na današnjem aktualnom satu. Vijećnik Bojan Simonič (AM) upozorio je da je moralno i zakonski neprihvatljivo da cjelokupni teret brige o životinjama godinama pada isključivo na leđa preopterećenih udruga i volontera, zatraživši da Županija prestane biti pasivni promatrač i napokon pokrene projekt regionalnog skloništa.
Župan Lukanović kazao je kako je u konkretnom slučaju poslana interventna pomoć od 2000 eura, dodajući kako su svi psi nasreću u međuvremenu zbrinuti uz veliku pomoć donacija građana i volontera. Kao trajno rješenje, župan je najavio konkretne korake na lokaciji Kunfin u općini Klana, gdje se nakon višegodišnjeg rješavanja dokumentacije privode kraju imovinsko-pravni odnosi. Na toj općinskoj parceli od oko 6.000 četvornih metara Klana će osigurati dio komunalne infrastrukture, dok Županija preuzima izgradnju modernog regionalnog centra. Ugovaranjem projekata već se iduće godine planira iskorak s infrastrukturom, a vrlo konkretni građevinski zahvati trebali bi biti realizirani do kraja tekućeg mandata.

Geopolitička kriza i rast cijena energenata nametnuli su temu zastarjelih sustava grijanja u županijskim ustanovama. PGS-ov vijećnik Damir Pilepić upozorio je na ogromne proračunske troškove koji u pojedinim javnim objektima premašuju 100.000 eura, zatraživši znatno brži prelazak na obnovljive izvore energije.
Župan Ivica Lukanović naglasio je da su u tijeku brojni projekti energetske obnove vrijedni tridesetak milijuna eura te je najavio novi investicijski ciklus za koji se pripremaju prijave. Primarni cilj te strategije je potpuno izbacivanje lož ulja kroz nadolazeće natječaje koji nude visoke subvencije do 85 posto. Operativni zaokret u provođenju ovih planova očekuje se i kroz imenovanje novog ravnatelja Regionalne energetske agencije (REA) Kvarner. Glavni infrastrukturni iskorak planira se na kvarnerskim otocima u suradnji s HEP-om. Uz postojeći projekt na otoku Unije, u pripremi je velika solarna elektrana Orlec na Cresu snage 11 megavata. Dugoročni plan Županije je dosegnuti ukupno 50 megavata otočne instalirane snage, čime bi se ostvarila potpuna energetska neovisnost ovog područja.

Nezadovoljstvo čelnika Vrbovskog i Čabra zbog raspodjele sredstava iz fondova namijenjenih Gorskom kotaru pretočilo se u pitanje županijskog vijećnika Marijana Bačića (HDZ). On je prenio oštro negodovanje goranskih gradonačelnika koji od županijske uprave traže službeno objašnjenje zašto su im uskraćena očekivana proračunska sredstva te po kojim se kriterijima donose odluke o financiranju goranskih projekata.
Župan Ivica Lukanović na to je odgovorio da Županija svjesno napušta dosadašnju praksu usitnjavanja novca na male lokalne projekte koji ne donose dugoročni razvoj. Kao pozitivan primjer novog pristupa naveo je “ruralni bonus” koji sustavno i odjednom pokriva veći broj općina.
Poručivši da se javni novac više neće trošiti na sitne projekte, već će se sva sredstva preusmjeriti u kapitalne investicije regionalnog značaja koje mogu zadržati stanovništvo i oživjeti Gorski kotar.