1,5 milijuna eura za modernizaciju zdravstvene zaštite u PGŽ: nova oprema stiže u 34 zdravstvena prostora

Primorsko-goranska županija započinje provedbu gotovo 1,5 milijuna eura vrijednog europskog projekta kojim će se značajno unaprijediti opremljenost i dostupnost primarne, specijalističko-konzilijarne i hitne zdravstvene zaštite u brdsko-planinskim i potpomognutim područjima županije. Više od 270 jedinica suvremene medicinske opreme rasporedit će se u 34 zdravstvena prostora, a za patronažnu službu Doma zdravlja u Delnicama nabavit će se i dva električna vozila.

Projekt „Unaprjeđenje primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite u Primorsko-goranskoj županiji – Grupa 1“ vrijedan je 1.498.312 eura. Čak 95 posto iznosa, odnosno 1.424.343,31 euro, osigurano je bespovratnim sredstvima, dok preostalih pet posto financira Primorsko-goranska županija. Provedba traje do kraja 2027. godine, a oprema će stići u zdravstvene prostore na području Gorskog kotara te Klane, Jelenja, Čavli, Matulja i Novog Vinodolskog.

Početak provedbe projekta predstavljen je u Zdravstvenom centru Matulji, gdje su o njegovu sadržaju govorili zamjenik župana Robert Matić, ravnatelj Doma zdravlja Primorsko-goranske županije Goran Osojnak, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Prigoda Vedran Kružić i pomoćnica ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu PGŽ Branka Filipović. Projekt nosi Primorsko-goranska županija, dok su Dom zdravlja PGŽ, Zavod za hitnu medicinu PGŽ i Regionalna razvojna agencija Prigoda partneri u njegovoj provedbi.

Zamjenik župana Robert Matić istaknuo je da je osnovni cilj projekta smanjivati razlike u dostupnosti zdravstvene zaštite između pojedinih dijelova županije i osigurati da kvaliteta zdravstvene usluge ne ovisi o mjestu stanovanja.

„Želimo da svaki građanin Primorsko-goranske županije, bez obzira živi li u Rijeci, priobalju, na otocima ili u Gorskom kotaru, ima jednako kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. To je posebno zahtjevno u Gorskom kotaru i upravo je ovaj projekt jedan od načina na koji te uvjete želimo unaprijediti. Nabavljamo suvremenu medicinsku opremu za 34 zdravstvena prostora, dva vozila za patronažnu službu u Delnicama te provodimo dodatne edukativne i inkluzivne aktivnosti“, rekao je Matić.

Naglasio je pritom da projekt nije izdvojeno ulaganje, već dio šireg ciklusa u zdravstvenom sustavu Primorsko-goranske županije.

„Ulažemo u objekte, opremu i ljude. Provodimo energetske obnove, završavamo novi Dom zdravlja u Opatiji i Zdravstveni centar Rujevica – Zapad, a istodobno radimo na mjerama za zadržavanje kadra, poput sestrinskog bonusa i novih specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Cilj je pacijentima omogućiti kvalitetniju skrb, a zdravstvenim djelatnicima bolje uvjete rada. Ulaganje u zdravstvo izravno je ulaganje u sigurnost i zdravlje naših građana“, poručio je Matić.

Najveći dio nove opreme koristit će Dom zdravlja PGŽ. Ravnatelj Goran Osojnak istaknuo je da projekt obuhvaća 15 lokacija te predstavlja početak većeg ciklusa nabave medicinske opreme nakon duljeg razdoblja.

„Za Dom zdravlja ovo je izuzetno važan trenutak. Nabavljamo 275 komada kvalitetne medicinske opreme koja će najvećim dijelom biti raspoređena u ordinacijama obiteljske medicine i dijelu specijalističkih ordinacija. Time ćemo moći ponuditi višu razinu zdravstvene usluge i u sredinama koje su udaljenije od velikih zdravstvenih centara“, rekao je Osojnak.

Među većim ulaganjima izdvojio je novi rendgenski uređaj za Delnice vrijedan oko 200 tisuća eura, ginekološki ultrazvuk i mamograf, dok će se u Čabru razvijati telemedicinske mogućnosti u području kardiologije i oftalmologije. Pregledi će se moći obaviti lokalno, dok će nalaze po potrebi očitavati stručnjaci u Rijeci. Osojnak je najavio da slijedi i druga grupa projekta, kojom bi trebala biti obuhvaćena područja koja nisu uključena u ovu prvu fazu.

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Prigoda Vedran Kružić podsjetio je da je priprema projekta trajala više od godinu dana i zahtijevala velik angažman svih partnera.

„Iza ovog projekta stoje stotine sati rada velikog tima. U Prigodi smo do sada pomogli da 95 javnih tijela s područja naše regije povuče više od 300 milijuna eura, ali rijetko je riječ o opremi koja doslovno može značiti život. Upravo zato ovaj projekt ima posebnu težinu, osobito za ljude koji žive u udaljenijim krajevima“, rekao je Kružić.

Prigoda će kao partner biti zadužena za administrativno i financijsko praćenje projekta, a Kružić je istaknuo da prva grupa predstavlja tek početak većeg ulaganja u zdravstveni sustav kroz aktualnu europsku financijsku perspektivu.

Dio opreme vrijedan 143.700 eura namijenjen je Zavodu za hitnu medicinu PGŽ, odnosno njegovim ispostavama u Vrbovskom, Čabru i Delnicama. Pomoćnica ravnateljice Zavoda Branka Filipović naglasila je da takva oprema ima posebno značenje u Gorskom kotaru, gdje udaljenosti i vremenski uvjeti često dodatno otežavaju hitne intervencije.

„Dobivamo tri suvremena defibrilatora, tri uređaja za automatsku masažu srca te uređaje za brzu analizu krvi na mjestu intervencije. U hitnoj medicini prve minute često odlučuju o ishodu, a ova će oprema našim timovima omogućiti da pacijentima pruže najvišu razinu skrbi upravo tamo gdje je to potrebno“, istaknula je Filipović.

Dodala je kako je cilj da stanovnici Gorskog kotara imaju jednaku razinu hitne zdravstvene skrbi kao građani većih sredina, dok nova oprema istodobno povećava sigurnost i kvalitetu rada medicinskih timova.

Uz nabavu medicinske opreme i vozila, projekt uključuje i aktivnosti kojima će se zdravstvene usluge učiniti dostupnijima različitim skupinama korisnika. Predviđeni su pristupačni informativni materijali za osobe s teškoćama, posebno slijepe i slabovidne osobe te osobe s mentalnim teškoćama, kao i edukacija zdravstvenih djelatnika o nediskriminaciji, ravnopravnosti i pravima osoba s invaliditetom. Prva grupa projekta tako istodobno donosi novu dijagnostičku i terapijsku opremu, jača hitnu medicinu i patronažnu službu te približava kvalitetniju zdravstvenu uslugu stanovnicima udaljenijih dijelova Primorsko-goranske županije. U fokusu su sredine u kojima su dostupnost zdravstvene skrbi i udaljenost od većih centara svakodnevni izazov, a upravo bi ova ulaganja trebala omogućiti da se veći dio potrebne skrbi građanima pruži što bliže mjestu u kojem žive.