Članovi Županijske skupštine i predstavnici komunalnih društava o problematici odvajanja i obrade biorazgradivog otpada

U dvorani Transadrije u Rijeci održan je radni sastanak s direktorima komunalnih društava i članovima Županijske skupštine, a prisustvovali su mu i župan Zlatko Komadina te resorni pročelnici Koraljka Vahtar Jurković i Ljudevit Krpan. Tema sastanka, kojeg je inicirao član Županijske skupštine Josip Katalinić, bila je problematika odvajanja i obrade biorazgradivog komunalnog otpada. Kako je rečeno u uvodu cilj je steći uvid u postojeće stanje, analizirati i mapirati prepreke implementaciji sustava odvajanja biorazgradivog otpada, ali i pronaći zajedničko rješenje.

Katalinić je podsjetio da stanovnici u blizini Marišćine već devet godina žive uz neugodan smrad, a uzrok je upravo odlaganje biorazgradivog otpada, te da usprkos odlukama i zahtjevima Županijske skupštine, još nema rješenja ovog problema.

Župan Zlatko Komadina pozdravio je ovakvu raspravu te naglasio da svi odgovorni u sustavu zbrinjavanja otpada moraju učiniti sve kako bi zbrinjavanje otpada bilo pogodno za ljude i neutralno za okoliš. Iako je odvojeno prikupljanje i obrada biorazgradivog otpada zakonska obveza, većinski dio miješanog otpada završi na Marišćini jer, naglašeno je u raspravi, od 13 članica grupacije tek jedno komunalno društvo, Ponikve Krk, odvaja biootpad. Na prostoru PGŽ-a postoji jedino kompostana na Krku, dok su one na Cresu, Lošinju, kao i zajednička od općine Viškovo, Klane i Grada Kastva u različitim stadijima uspostave.

Koraljka Vahtar Jurković, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, naglasila je da novi Zakon o gospodarenju otpadom definira kako gradonačelnici i načelnici moraju osigurati odvojeno sakupljanje biorazgradivog komunalnog otpada i motivirajući cjenik za korisnike, a Županijskim Prostornim planom svim gradovima i općinama dana je mogućnost samostalnog određivanja lokacije za kompostanu ili bioplinsko postrojenje.

Ivica Plišić, direktor KD Ponikve, uspjeh krčkog modela vidi u financijskoj komponenti. Rekao je da je u sustav uloženo 70 milijuna kuna, no ostvario se konačan cilj dugoročnog smanjenja troška zbrinjavanja. U raspravi su predstavnici komunalnih društava konstatirali da se većina otpada odvozi u Marišćinu jer to dozvoljava niska cijena zbrinjavanja, te istaknuli problem negodovanja lokalnog stanovništva za izgradnju kompostana u njihovim općinama.

Kao ključni problem, svi sudionici sastanka, naveli su to što nije izgrađena potrebna infrastruktura za zbrinjavanje biootpada, te da je to najvažniji korak sustavnog rješenja ovog problema. Gradovi i općine dužni su odrediti lokacije za kompostane, kako bi se izgradila infrastruktura, nabavila opreme te provela te edukacija djelatnika komunalnih društava kao i građana.
Sljedeći sastanak na ovu temu trebao bi se održati s čelnicima jedinica lokalne samouprave kao odgovornima za provedbu donesenih Odluka o zbrinjavanju otpada, te određivanju lokacija kompostana i bioplinskih postrojenja.