Komemorativnim skupom obilježena 80. obljetnica stradanja mjesta Lipa

Komemorativnim skupom „Lipa pamti“ obilježena je 80. obljetnica stradanja civilnog stanovništva sela Lipa. Skup je započeo polaganjem vijenaca na spomeniku palim borcima u NOR-u, pored Memorijalnog centra “Lipa pamti” te se nastavio mimohodom do Kvatirkine kuće, mjesta stradanja 296 Lipjana u nacističkom pohodu pred sam kraj rata.

Delegaciju Primorsko-goranske županije predvodio je župan Zlatko Komadina. Prisjećajući se žrtava, župan je istaknuo kako u Primorsko-goranskoj županiji imamo puno mjesta teških stradanja naših ljudi.

“Antifašizam je donio pobjedu, donio je Hrvatsku u granicama koje danas znamo, a naši hrvatski branitelji su je obranili u tim granicama. Jedan i drugi rat su bili antifašistički ratovi. Tako je sudbina htjela, i zato ne smijemo zaboraviti antifašizam i moramo se uvijek okupljati i štovati uspomene“, rekao je Komadina.

Uz brojne delegacije, počast stradalim mještanima polaganjem vijenca i paljenjem svijeće odao je i predsjednik RH Zoran Milanović.

U prigodnom obraćanju predsjednik Milanović istaknuo je važnost pijeteta prema stradalima te podsjetio na značaj solidarnosti i zajedništva među ljudima, bez obzira na različitosti. „Lipa je bila partizansko selo i to je bio izbor, ali i rizik. Kao takvi su predstavljali određenu vrstu vojnog cilja, ali ne cilja koji ćeš doći zapaliti i pobiti civile”, upozorio je Predsjednik i dodao kako su postupci njemačke vojske bili “najgore što čovjek može od sebe dati – kada se imaš potrebu uzdići iznad nekoga zato što je drukčije vjere, govori drukčijim jezikom ili je druge nacionalnosti“.

U organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista PGŽ i Udruge antifašističkih boraca i antifašista Liburnije te pod pokroviteljstvom PGŽ-a i Općine Matulji, skup se svake godine održava u spomen na 30. travnja 1944. kada su njemački nacisti, talijanski fašisti te hrvatski i slovenski kolaboracionisti u Lipi ubili 269 stanovnika, od kojih su većina bili žene, djeca i starci, a selo popljačkali i spalili do temelja.

Najviše ljudi poginulo je nakon što ih je sto pedeset fašističkih vojnika naguralo u posljednju kuću u selu te žive spalilo, a od svih mještana koji su tog dana bili u selu, preživjelo je njih tek šestero.