NZZJZ PGŽ objavio analizu kakvoće mora za 2022., ocjena izvrsno za 96,3 posto ispitanih lokacija na Kvarneru
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske objavio je cjelovitu analizu provedenih ispitivanja kakvoće mora na Kvarneru u 2022. godini. Na 270 lokacija ukupno je ispitano 2759 uzoraka, a izvrsno ocijenjenih lokacija bilo je 260 (96,3%); 5 lokacija (1,9%) ocjenjeno je dobrom ocjenom, 1 lokacija (0,4%) zadovoljavajućom, a 4 lokacije (1,5%) nezadovoljavajućom ocjenom.
U izvještaju se ističe da se uz procjenu zagađenja mora na plažama, te u tom smislu sustavno obavještavanje i zdravstveno prosvjećivanje javnosti, utvrđuju i izvori zagađenja, određuju prioriteti, prati izgradnja kanalizacijskih sustava i funkcioniranje postojećih, postavljaju se zahtjevi za saniranje individualnih izvora zagađivanja mora, tamo gdje je to stručno i ekonomski opravdano.
Ispitivanje kakvoće mora na plažama obuhvaća ispitivanje fizikalnih, kemijskih i bakterioloških osobina morske vode koje upućuju na potencijalni rizik od zaraznih bolesti njenim korištenjem za rekreaciju ili produkciju hrane. Mikrobiološki parametri općenito se smatraju najznačajnijim indikatorima zagađenja mora sanitarno-fekalnim otpadnim vodama. Propisana učestalost ispitivanja tijekom sezone kupanja (svakih 15 dana) neophodna je radi što bolje procjene kakvoće mora.
Brojni su meteorološki i hidrografski faktori koji uvjetuju značajne vremenske i prostorne varijacije u kakvoći mora na pojedinoj točki ispitivanja (oborine, naoblaka, vjetar, temperatura mora, salinitet, valovi, morske struje, morske mijene, dinamika istjecanja podzemnih voda u priobalju) kao i način ispuštanja te tretmana otpadnih i oborinskih voda, opterećenje plaže kupačima, ponašanje samih kupača.
Dugogodišnji monitoring je pokazao da kakvoća mora na plažama Primorsko-goranske županije prvenstveno ovisi o hidrološkim uvjetima, te da su kratkotrajna zagađenja primarno povezana s pojavom velikih količina oborina. Zbog toga je u periodima obilnih padalina i neposredno nakon njih povećan rizik kupanja na plažama, posebice onima u čijoj se blizini nalazi veći broj izvora slatke vode. Uzroke onečišćenja treba tražiti i u nepriključenosti pojedinih subjekata na sustav za odvodnju komunalnih otpadnih voda, učinkovitosti tehničkih rješenja toga sustava u pogledu njihova utjecaja na okruženje, ilegalnim priključcima, propuštanju septičkih jama, propustima u internoj kanalizacijskoj mreži pojedinih objekata uz more te neadekvatnoj odvodnji oborinskih voda.
Cjelovit izvještaj možete pogledati OVDJE.
Uspješno održana godišnja “Vježba sigurnosti i reagiranja na moru 2026.”
U organizaciji Županijskog operativnog centra (ŽOC) za provedbu Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji, danas je u akvatoriju ispred Rafinerije nafte Rijeka održana godišnja „Vježba sigurnosti i reagiranja na moru 2026.“.
Predstavljeni rezultati CRONFI II: Šume prekrivaju više od polovice kopnene površine Hrvatske
Na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, na poziv potpredsjednika Vlade RH i ministra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića, održana je javna prezentacija druge Nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske (CRONFI II).
Svjetski dan zaštite okoliša obilježen akcijom “Čisto more i obala 2026.”
Uoči Svjetskog dana zaštite okoliša koji se obilježava 5. lipnja, na području Općine Malinska-Dubašnica održana je akcija „Čisto more i obala 2026.“ kroz akciju čišćenja podmorja luke Malinska te edukativne prezentacije za učenike Osnovne škole Malinska-Dubašnica.
Održano Županijsko natjecanje mladih čuvara okoliša: Izvrsni rezultati lovranskih učenika
Učenici Osnovne škole Viktora Cara Emina iz Lovrana te Učeničkog doma Lovran pobjednici su Županijskog natjecanja „Mladi čuvari okoliša“. Ovogodišnje izdanje ovog tradicionalnog natjecanja bilo je posvećeno iznimno aktualnoj temi „Prehrana nekonvencionalnim izvorima iz prirode“.
