NZZJZ PGŽ objavio analizu kakvoće mora za 2022., ocjena izvrsno za 96,3 posto ispitanih lokacija na Kvarneru

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske objavio je cjelovitu analizu provedenih ispitivanja kakvoće mora na Kvarneru u 2022. godini. Na 270 lokacija ukupno je ispitano 2759 uzoraka, a izvrsno ocijenjenih lokacija bilo je 260 (96,3%); 5 lokacija (1,9%) ocjenjeno je dobrom ocjenom, 1 lokacija (0,4%) zadovoljavajućom, a 4 lokacije (1,5%) nezadovoljavajućom ocjenom.

U izvještaju se ističe da se uz procjenu zagađenja mora na plažama, te u tom smislu sustavno obavještavanje i zdravstveno prosvjećivanje javnosti, utvrđuju i izvori zagađenja, određuju prioriteti, prati izgradnja kanalizacijskih sustava i funkcioniranje postojećih, postavljaju se zahtjevi za saniranje individualnih izvora zagađivanja mora, tamo gdje je to stručno i ekonomski opravdano.

Ispitivanje kakvoće mora na plažama obuhvaća ispitivanje fizikalnih, kemijskih i bakterioloških osobina morske vode koje upućuju na potencijalni rizik od zaraznih bolesti njenim korištenjem za rekreaciju ili produkciju hrane. Mikrobiološki parametri općenito se smatraju najznačajnijim indikatorima zagađenja mora sanitarno-fekalnim otpadnim vodama. Propisana učestalost ispitivanja tijekom sezone kupanja (svakih 15 dana) neophodna je radi što bolje procjene kakvoće mora.

Brojni su meteorološki i hidrografski faktori koji uvjetuju značajne vremenske i prostorne varijacije u kakvoći mora na pojedinoj točki ispitivanja (oborine, naoblaka, vjetar, temperatura mora, salinitet, valovi, morske struje, morske mijene, dinamika istjecanja podzemnih voda u priobalju) kao i način ispuštanja te tretmana otpadnih i oborinskih voda, opterećenje plaže kupačima, ponašanje samih kupača.

Dugogodišnji monitoring je pokazao da kakvoća mora na plažama Primorsko-goranske županije prvenstveno ovisi o hidrološkim uvjetima, te da su kratkotrajna zagađenja primarno povezana s pojavom velikih količina oborina. Zbog toga je u periodima obilnih padalina i neposredno nakon njih povećan rizik kupanja na plažama, posebice onima u čijoj se blizini nalazi veći broj izvora slatke vode. Uzroke onečišćenja treba tražiti i u nepriključenosti pojedinih subjekata na sustav za odvodnju komunalnih otpadnih voda, učinkovitosti tehničkih rješenja toga sustava u pogledu njihova utjecaja na okruženje, ilegalnim priključcima, propuštanju septičkih jama, propustima u internoj kanalizacijskoj mreži pojedinih objekata uz more te neadekvatnoj odvodnji oborinskih voda.

Cjelovit izvještaj možete pogledati OVDJE.