Održana 38. sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća PGŽ: Ključna tema sprječavanje zlostavljanja i mobinga na radnom mjestu

U sjedištu Primorsko-goranske županije održana je 38. sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, na kojoj je u središtu pozornosti bila rasprava o sprječavanju nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu.
Središnji dio zasjedanja obilježilo je izlaganje zamjenice pučke pravobraniteljice Dijane Kesonje, koja je članovima Vijeća prezentirala podatke koji se tiču aktualnog stanja, izazova i planova u ovom području.

Tijekom protekle godine institucija pučke pravobraniteljice zabilježila je najveći broj obraćanja građana u više od tri desetljeća svog postojanja. Ukupan broj predmeta popeo se na gotovo devet tisuća, što predstavlja skok od čak 21 posto u odnosu na prethodnu godinu. Među novootvorenim slučajevima, uz zdravstvo i socijalnu skrb, pritužbe iz područja radnih i službeničkih odnosa te diskriminacije nalaze se u samom vrhu prijava.

Sve više radnika u Hrvatskoj prijavljuje različite oblike uznemiravanja na radnom mjestu, upozorila je zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja. „Kada govorimo o uznemiravanju na radnom mjestu, prije svega treba razlikovati diskriminaciju od mobinga. Diskriminacija podrazumijeva nepovoljno postupanje uvjetovano nekom diskriminacijskom osnovom, rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere,političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja
,obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta ili izražavanja. spolne orijentacije, dok kod mobinga govorimo o uznemiravanju odnosno nasilju na radnom mjestu koje nije povezano ni s jednom osobnom karakteristikom radnika. Ono što vidimo kroz naše postupanje jest da nam se radnici sve češće obraćaju navodeći da trpe neki oblik uznemiravanja, bilo da je riječ o mobingu ili diskriminaciji. Prijave obuhvaćaju širok raspon ponašanja, pri tome uznemiravanje nije uvijek povezano s ponašanjem nadređenih osoba, nego može dolaziti i od kolega na istoj hijerarhijskoj razini, pa čak i od podređenih osoba“, istaknula je zamjenica pučke pravobraniteljice.
U svojem je izlaganju Kesonja istaknula da je potrebno dodatno zakonski urediti zaštitu radnika od mobinga. Kao jedno od mogućih rješenja spominju se izmjene Zakona o radu koje bi se trebale otvoriti u lipnju radi usklađivanja s europskim direktivama.
„Postoji mogućnost da se donese novi zakon o mobingu, međutim mislimo da je izglednije da bi se to rješavalo kroz izmjene i dopune Zakona o radu“, kazala je, dodajući kako institucija već godinama kroz svoja izvješća upozorava na potrebu jače zaštite radnika.

Zamjenica pučke pravobraniteljice posebno je istaknula sve izraženiji problem stranih radnika iz trećih zemalja, koji se institucijama sve češće obraćaju zbog mobinga i uznemiravanja na radnom mjestu. Među najčešćim pritužbama izdvajaju se neisplata plaća ili isplata dijela zarade „na ruke“, nezakoniti prekovremeni rad te uskrata prava na dnevni i tjedni odmor. Također su zabilježeni i slučajevi rada bez dozvole za boravak i rad, neprijavljivanja na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali i ekstremni oblici pritisaka poput prijetnji otkazom, zlostavljanja te protuzakonitog oduzimanja putovnica.
„Ti se radnici nalaze u znatno težem položaju od domaćih zaposlenika jer dio njih još uvijek ne govori hrvatski jezik, ne poznaje svoja prava niti načine kako se učinkovito zaštititi. Zbog toga je, u sklopu općih napora za suzbijanje uznemiravanja, sustavnu edukaciju radnika potrebno prilagoditi specifičnim potrebama te ranjive skupine“, upozorila je Kesonja. Pritom je posebno naglasila nužnost osmišljavanja ciljanih edukativnih programa o radničkim pravima i zaštiti od zlostavljanja, a koje treba prilagoditi upravo stranim radnicima kojih je u Hrvatskoj svakim danom sve više.
U slučaju mobinga, radnik se u prvom koraku mora obratiti izravno poslodavcu, odnosno osobi koju je poslodavac službeno imenovao za zaprimanje i rješavanje pritužbi radi zaštite dostojanstva. Ako pravovremena reakcija poslodavca izostane ili ako zaposlenik opravdano smatra da na radnom mjestu neće dobiti odgovarajuću zaštitu, sljedeći je korak pokretanje postupka pred nadležnim sudom radi ostvarivanja sudske zaštite.

Za stručnu pravnu pomoć, savjetovanje i usmjeravanje radnici se mogu obratiti odvjetnicima, sindikatima (ako su njihovi članovi) ili specijaliziranoj Udruzi mobbing. S druge strane, važno je napomenuti kako Pučka pravobraniteljica pravno ne savjetuje niti zastupa građane u sudskim i drugim formalnim postupcima.

Sudionici sjednice zaključili su kako ovi podaci jasno ukazuju na potrebu za jačanjem svijesti o radničkim pravima i stvaranjem sigurnog radnog okruženja. Istaknuta je ključna uloga poslodavaca koji moraju aktivno provoditi preventivne mjere kako bi se svako zlostavljanje pravovremeno prepoznalo i strogo sankcioniralo.

Vijeće je prije rasprave o ovoj temi formalno potvrdilo i zapisnik sa svoje prethodne sjednice održane početkom ožujka.