Platak postaje perjanica hrvatskog planinskog turizma
Razvoj županijskog sportsko-rekreacijskog i turističkog centra Platak jedan je od kapitalnih projekata Primorsko-goranske županije na kojem će se temeljiti razvoj planinskog turizma i koji bi u konačnici trebao postati “planinski eko resort”.
Primorsko-goranska županija kroz svoj Goranski sportski centar uspješno preoblikuje Platak u suvremeno odredište za sportaše i rekreativce, s raznovrsnom ponudom za aktivan boravak u prirodi. Po visini dosadašnjih i planiranih ulaganja, Platak predstavlja jedan od najvećih kapitalnih projekata Županije. U proteklih desetak godina uloženo je preko 70 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na velike infrastrukturne zahvate uređenja ceste, izgradnje parkirališta te akumulacijskog jezera sa sustavom zasnježenja i potrebnom opremom.
Uz novu veliku investiciju izgradnje nove žičare do Radeševa, Platak bi trebao dobiti i dvije nove atrakcije – alpine coaster te zip line, koji će biti dodatni aduti za privlačenje posjetitelja tijekom cijele godine. Provedba svih projekata u nadležnosti je Goranskog sportskog centra koji u ime Županije provodi aktivnosti i upravlja Platkom.
U posljednjih nekoliko godina Platak je dobio brojne nove sadržaje od kojih su u ljetnom periodu svakako najatraktivnije lokacije za druženja u prirodi na uređenim lokacijama za piknik s mogućnošću najma roštilja i novo akumulacijsko jezero sa sustavom zasnježenja. Uređeni su parkovi i osigurani dodatni sadržaji za najmlađe posjetitelje, uređeni sportski tereni i nabavljena različita sportska oprema, uređena su skijališta i sanjkališta, međutim sve su to tek manji zahvati u odnosu na transformaciju koja Platak očekuje u narednih nekoliko godina.
Primorsko-goranska županija izradila je izvedbene i glavne projekate za razvoj sustava vodoopskrbe te ishodila lokacijske i građevinske dozvole za razvoj zone Radeševo i proširenje sustava zasnježenja čime će jedinstveno skijalište s pogledom na more postati još atraktivnije.
Pregled dijela dosadašnjih ulaganja u Platak:
– parkiralište i 6,7 km ceste
– rasvjeta uz stazu Radeševo 1 čime je omogućeno noćno skijanje,
– nove pokretne trake Baby lift, Radeševo i Pribeniš,
– akumulacijsko jezero sa sustavom za zasnježenja zone Radeševo1
– dvije tubing staze na Radeševu,
– 3 dječja igrališta i teren za odbojku na pijesku,
– igralište za male sportove,
– teren za disk golf
– pješačke i biciklističke staze,
– 15 lokacija roštilja i 15 lokacija za piknik,
– Go kart vozila na pedale, 30 bicikala i 150 sanjki,
– uređeni su prostori za skladištenje, HGSS, prodaju karata i sanitarni čvor
– oprema za prodaju ski-karata, turistička signalizacija i info-panoi
– oprema i vozila za rad u posebnim uvjetima
– ugostiteljski objekt na vrhu Radeševa,
– trim staza Pribeniš s opremom za vježbanje,
– četverostazno boćalište,
– komunalna oprema uz šetnicu oko jezera.
U Zagrebu održana 76. sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija
Održana je 76. sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija na kojoj su, u ime PGŽ-a sudjelovali zamjenik župana Toni Štimac i pročelnica UO za socijalnu politiku i mlade Mirela Smojver.
Otočno partnerstvo: Za otočne projekte u PGŽ-u dosad ugovoreno gotovo 22 milijuna eura
U prostorijama Primorsko-goranske županije održana je 10. sjednica Otočnog partnerstva Primorsko-goranske županije koja je sazvana u svrhu davanja suglasnosti na ažuriranje liste projekata odabranih u svrhu kandidiranja za sufinanciranje iz Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. (ITP) za otoke.
Primorsko-goranska županija organizirala radionicu s dionicima u okviru projekta STRIVER u suradnji s Tehničkim fakultetom u Rijeci
Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je radionica u okviru projekta STRIVER, u organizaciji Primorsko-goranske županije, uz domaćinstvo, stručnu podršku i moderiranje Tehničkog fakulteta u Rijeci, koji je ujedno vodeći partner projekta.
Projekt RurALL: Razvijen inovativni model i priručnik za revitalizaciju ruralnih područja
Primorsko-goranska županija, kao partner u europskom projektu RurALL, sudjelovala je u razvoju Multistakeholder Governance Model (MSGM), modela suradničkog upravljanja za revitalizaciju ruralnih područja zajedno s pratećim praktičnim priručnikom i video tutorialom.