Predstavljeni rezultati CRONFI II: Šume prekrivaju više od polovice kopnene površine Hrvatske

Konferencija 10.06.2026 Ruralni razvoj, Zaštita okoliša

Na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, na poziv potpredsjednika Vlade RH i ministra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića, održana je javna prezentacija druge Nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske (CRONFI II).

Posebno je naglašeno da je usporedbom rezultata s prvom Nacionalnom inventurom (CRONFI I) iz 2010. godine omogućena analiza i kontrola održivosti gospodarenja šumama na nacionalnoj razini te pouzdan i objektivan prikaz stanja i promjena stanja šumskih resursa sagledavajući složeni sustav šuma iz različitih perspektiva poput praćenja površina šuma, zdravstvenog stanja, količine i strukture drvne zalihe te ekološkog, socijalnog i gospodarskog potencijala šuma.

Po prvi puta utvrđena je natpolovična zastupljenost šuma u kopnenoj površini Hrvatske od 53% ili 2,997 milijuna hektara što je povećanje od 2,27% u odnosu na prvu inventuru. Promijenila se i vlasnička struktura pa je udio privatnih šuma znatno veći i iznosi 29% dok je u u vlasništvu države 71% ukupne površine šuma. Ukupna drvna zaliha iznosi 548 milijuna m³ ili 226 m³/ha. Godišnji prirast drvne zalihe iznosi 5,33 m³/ha, odnosno 12,9 milijuna m³ od čega se godišnje prosječno koristi tek 62% što iznosi 8,02 milijuna m³ drva ili 3,31 m³/ha godišnje što predstavlja osnovu za održivo gospodarenje.

Hrvatska je po površini razmjerno mala zemlja, ali su njezine šume iznimno raznolike stoga se posebno značenje daje bioklimatskim zonama koje omogućavaju da se šume promatraju u prirodnom okviru, a ne prema administrativnim granicama.

U Hrvatskoj živi približno 4.500 biljnih vrsta i podvrsta, a gotovo polovica povezana je sa šumama i njihovim degradacijskim oblicima. U hrvatskim šumama javlja se 260 autohtonih drvenastih vrsta što pokazuje da su šume jedan od ključnih prostora očuvanja biljne, životinjske i stanišne raznolikosti Hrvatske. Inventura je zabilježila ukupno 27,8 milijardi stabala (1,1 milijardi ili 465 komada po hektaru stabala prsnog promjera većeg od 10 cm; 6,6 milijardi ili 2.702 komada po hektaru stabalaca do 10 cm promjera; 20,1 milijarda ili 8.258 komada po hektaru mladih biljaka visine do 1,3 metra).

Rezultati inventure šuma pružaju mnoštvo informacija o stanju i promjenama u šumama te su tako temelj za političko, društveno i gospodarsko djelovanje. Zaključeno je da su rezultati CRONFI II ohrabrujući i da je stanje ekosustava u cjelini dobro, a posebno šuma kao osnovnog nositelja šumskih ekosustava.

U ime Primorsko-goranske županije, javnoj prezentaciji druge Nacionalne inventure šumskih resursa RH nazočila je savjetnica za lovstvo i šumarstvo, Blaženka Kulić dipl. inž. šum.

Svjetski dan zaštite okoliša obilježen akcijom “Čisto more i obala 2026.”

Uoči Svjetskog dana zaštite okoliša koji se obilježava 5. lipnja, na području Općine Malinska-Dubašnica održana je akcija „Čisto more i obala 2026.“ kroz akciju čišćenja podmorja luke Malinska te edukativne prezentacije za učenike Osnovne škole Malinska-Dubašnica.

Održana 39. sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Primorsko-goranske županije

Na 39. sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća raspravljalo se o izrađenoj Analizi stanja poduzetništva Primorsko-goranske županije u 2025. godini. Radi se o dokumentu u kojem su dane informacije o nefinancijskim i financijskim pokazateljima za razdoblje od 2015. do 2024. godine, koji oblikuju opće stanje gospodarstva Primorsko-goranske županije.

Održano Županijsko natjecanje mladih čuvara okoliša: Izvrsni rezultati lovranskih učenika

Učenici Osnovne škole Viktora Cara Emina iz Lovrana te Učeničkog doma Lovran pobjednici su Županijskog natjecanja „Mladi čuvari okoliša“. Ovogodišnje izdanje ovog tradicionalnog natjecanja bilo je posvećeno iznimno aktualnoj temi „Prehrana nekonvencionalnim izvorima iz prirode“.

Župan Lukanović s predstavnicima HEP-a obišao gradilišta sunčanih elektrana na Unijama i Cresu

Župan Ivica Lukanović obišao je s predstavnicima Hrvatske elektroprivrede gradilišta sunčanih elektrana na otoku Unije i u Orlecu na Cresu, projekte koji predstavljaju važan korak prema većoj energetskoj samodostatnosti i održivijem razvoju kvarnerskih otoka.