Predstavljeni rezultati CRONFI II: Šume prekrivaju više od polovice kopnene površine Hrvatske
Na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, na poziv potpredsjednika Vlade RH i ministra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića, održana je javna prezentacija druge Nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske (CRONFI II).
Posebno je naglašeno da je usporedbom rezultata s prvom Nacionalnom inventurom (CRONFI I) iz 2010. godine omogućena analiza i kontrola održivosti gospodarenja šumama na nacionalnoj razini te pouzdan i objektivan prikaz stanja i promjena stanja šumskih resursa sagledavajući složeni sustav šuma iz različitih perspektiva poput praćenja površina šuma, zdravstvenog stanja, količine i strukture drvne zalihe te ekološkog, socijalnog i gospodarskog potencijala šuma.
Po prvi puta utvrđena je natpolovična zastupljenost šuma u kopnenoj površini Hrvatske od 53% ili 2,997 milijuna hektara što je povećanje od 2,27% u odnosu na prvu inventuru. Promijenila se i vlasnička struktura pa je udio privatnih šuma znatno veći i iznosi 29% dok je u u vlasništvu države 71% ukupne površine šuma. Ukupna drvna zaliha iznosi 548 milijuna m³ ili 226 m³/ha. Godišnji prirast drvne zalihe iznosi 5,33 m³/ha, odnosno 12,9 milijuna m³ od čega se godišnje prosječno koristi tek 62% što iznosi 8,02 milijuna m³ drva ili 3,31 m³/ha godišnje što predstavlja osnovu za održivo gospodarenje.
Hrvatska je po površini razmjerno mala zemlja, ali su njezine šume iznimno raznolike stoga se posebno značenje daje bioklimatskim zonama koje omogućavaju da se šume promatraju u prirodnom okviru, a ne prema administrativnim granicama.

U Hrvatskoj živi približno 4.500 biljnih vrsta i podvrsta, a gotovo polovica povezana je sa šumama i njihovim degradacijskim oblicima. U hrvatskim šumama javlja se 260 autohtonih drvenastih vrsta što pokazuje da su šume jedan od ključnih prostora očuvanja biljne, životinjske i stanišne raznolikosti Hrvatske. Inventura je zabilježila ukupno 27,8 milijardi stabala (1,1 milijardi ili 465 komada po hektaru stabala prsnog promjera većeg od 10 cm; 6,6 milijardi ili 2.702 komada po hektaru stabalaca do 10 cm promjera; 20,1 milijarda ili 8.258 komada po hektaru mladih biljaka visine do 1,3 metra).
Rezultati inventure šuma pružaju mnoštvo informacija o stanju i promjenama u šumama te su tako temelj za političko, društveno i gospodarsko djelovanje. Zaključeno je da su rezultati CRONFI II ohrabrujući i da je stanje ekosustava u cjelini dobro, a posebno šuma kao osnovnog nositelja šumskih ekosustava.
U ime Primorsko-goranske županije, javnoj prezentaciji druge Nacionalne inventure šumskih resursa RH nazočila je savjetnica za lovstvo i šumarstvo, Blaženka Kulić dipl. inž. šum.
Župan Lukanović u Baški i Puntu: Otoci trebaju snažne javne usluge, domaću proizvodnju i energetsku neovisnost
Župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović boravio je u radnom posjetu Baški i Puntu, gdje je obišao poljoprivredne i energetske lokalitete, zdravstvenu infrastrukturu te održao sastanke s predstavnicima lokalne samouprave.
Župan Lukanović primio najbolje mlade poljoprivrednike: „Budućnost poljoprivrede je u čuvanju vlastitih resursa, mladih ljudi i lokalne proizvodnje“
Župan Ivica Lukanović primio je u sjedištu Županije finaliste i pobjednika natječaja „Najbolji mladi poljoprivrednik 2026.“ – Željka Malnara iz Tršća, Matiju Kaštelana iz Barbata na otoku Rabu i Mateja Šegulju iz Porta na otoku Krku.
Zamjenik župana Robert Matić na prvoj sjednici Vijeća za regionalni razvoj
Zamjenik župana Robert Matić sudjeluje na prvoj sjednici Vijeća za regionalni razvoj, institucionaliziranom formatu redovitog sastanka Vlade RH sa županima. Tom prigodom, zamjenik je preuzeo i Sporazum o pružanju financijske i tehničke podrške Regionalne razvojne agencije PGŽ vrijednosti oko 200 tisuća eura.
U Đakovu uručen ugovor JU Prirodi vrijedan 964 tisuće eura za restauraciju krških travnjaka na otoku Krku
Glavni cilj ovog opsežnog projekta, čije će se aktivnosti provoditi sve do kraja 2028. godine, jest zaustavljanje negativnih sukcesijskih procesa i dugoročno očuvanje jedinstvenog otočnog krajobraza.