Žene s invaliditetom i majke djece s teškoćama u visokom riziku od nasilja
„Nevidljivost nije dokaz da nasilja nema, nego da ga sustav ne vidi”, ključna je poruka s jučerašnje sjednice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Primorsko-goranske županije. Na sjednici su predstavljeni rezultati istraživanja o položaju žena i djevojčica s invaliditetom te majki djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, s posebnim naglaskom na nasilje i pristup zaštiti.
Istraživanje je predstavila Marta Berčić u ime Društvo za istraživanje i potporu (DIP), članica Povjerenstva.
Tijekom izlaganja istaknuto je kako žene s invaliditetom predstavljaju jednu od najranjivijih društvenih skupina zbog višestruke diskriminacije povezane sa spolom i invaliditetom, dok su majke djece s teškoćama i osoba s invaliditetom često potpuno nevidljive u službenim statistikama i javnim politikama.
Posebno je naglašeno da Hrvatska još uvijek nema sustavno prikupljanje podataka o nasilju razdvojenih prema spolu, invaliditetu i roditeljskom statusu, zbog čega velik dio problema ostaje nevidljiv institucijama. Predstavljeni su europski i hrvatski podaci koji potvrđuju povećan rizik nasilja nad ženama s invaliditetom. Prema podacima Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), žene s invaliditetom imaju višestruko veći rizik od fizičkog i seksualnog nasilja, dok hrvatski podaci pokazuju značajan nesrazmjer između stvarne prevalencije nasilja i službenih evidencija.
Poseban dio sjednice bio je posvećen nasilju nad majkama djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, koje istraživanje prepoznaje kao izrazito rizičnu, ali institucionalno neprepoznatu skupinu. Istaknuti su problemi socijalne izolacije, ekonomskog pritiska, nedostatka podrške i otežanog izlaska iz nasilnih odnosa zbog skrbi za dijete s kompleksnim potrebama.
Predstavljeni su i lokalni podaci za područje Primorsko-goranske županije, uključujući podatke Policijske uprave primorsko-goranske te empirijske nalaze dobivene kroz intervjue s organizacijama SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava i Udruga UZOR Rijeka. Organizacije su potvrdile rast broja korisnica, sve veću kompleksnost slučajeva te prisutnost specifičnih oblika nasilja poput kontrole skrbi za dijete, prijetnji oduzimanjem djeteta, digitalnog nasilja i financijske kontrole.
Na sjednici su sudjelovali predstavnici jedinica lokalne samouprave, institucija, organizacija civilnog društva i medija, a članovi Povjerenstva složili su se kako je potrebno dodatno razvijati međusektorsku suradnju i povećati vidljivost problema nasilja nad ženama s invaliditetom i majkama djece s teškoćama u razvoju. Zaključeno je kako će jedan od sljedećih koraka biti organizacija okruglog stola koji će okupiti predstavnike institucija, stručnjake, organizacije civilnog društva i donositelje odluka radi razvoja konkretnih preporuka i mjera podrške.
FOTO: Dean Miculinić, Novi list
U Kamporu obilježena 83. obljetnica oslobođenja logora
Na Spomen-groblju Kampor, održana je komemoracija povodom 83. obljetnice oslobođenja talijanskog fašističkog koncentracijskog logora Kampor
A bojna 111. brigade obilježila 35. obljetnicu ustrojavanja
Kod spomen-obilježja pokraj Hotela Lucija u Kostreni dostojanstveno je obilježena 35. obljetnica ustrojavanja A bojne 111. brigade. Na povijesnom mjestu na kojem su se 1991. godine okupili pripadnici ove legendarne postrojbe, tada većinom dvadesetogodišnjaci, ponovno su se susreli kako bi evocirali uspomene i odali počast suborcima koji su za slobodu domovine dali ono najvrjednije, svoje živote.
Obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima
Delegacija Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, predvođena Markom Borasom Mandićem, položila je vijence i zapalila svijeće na Golom otoku i Svetom Grguru te na Spomen-groblju Kampor, povodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana počast hrvatskim braniteljima
Uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, na Centralnom gradskom groblju Drenova odana je počast poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima.