Župan Lukanović na konferenciji o održivosti poljoprivrede: Poljoprivredu vraćamo među razvojne prioritete, cilj je 100 hektara novih kultura

Poljoprivreda više ne može biti sporedna tema razvoja, nego jedno od ključnih pitanja opstanka ruralnih prostora, kvalitete lokalne hrane i dugoročne održivosti, poručio je župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović na otvorenju treće međunarodne znanstvene konferencije „Sustainability of European Agriculture“, koju organizira Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Konferencija se od 14. do 16. svibnja održava u Cresu, a okuplja domaće i međunarodne stručnjake koji raspravljaju o održivosti europske poljoprivrede, ruralnom razvoju, digitalnim tehnologijama, inovacijama, tržišnim strategijama, poljoprivrednim politikama i otpornosti prehrambenih sustava.

Nakon otvorenja održan je i okrugli stol „Revitalizacija otočne poljoprivrede – izazovi i prilike“, na kojem je sudjelovao župan Lukanović, zajedno s gradonačelnikom Cresa Marinom Gregorovićem, Ugom Toićem, direktorom Otočne razvojne agencije Cres-Lošinj, Mateom Ferarićem iz PZ-a Cres, lokalnim poljoprivrednim proizvođačem Danijelom Kučicom te agronomom i enologom Tomislavom Pavlešićem.

U uvodnom govoru župan je istaknuo kako je poljoprivreda visoko na listi njegovih prioriteta, upravo zato što se nalazi u zahtjevnom stanju, ali i zato što u njoj vidi velik razvojni potencijal.

„Poljoprivreda je jedna od bolnih točaka, ali i velik predmet mog interesa. Nužno je obnoviti poljoprivredu, ne samo u Primorsko-goranskoj županiji, nego i u Hrvatskoj. Njezin značaj za održivost ruralnih prostora je ogroman, a pritom je posebno važno osvijestiti koliko potencijala imamo upravo u prostorima koji danas nisu dovoljno aktivirani“, poručio je Lukanović.

Naglasio je kako Primorsko-goranska županija, unatoč snažnim prirodnim i prostornim prednostima, po brojnim poljoprivrednim pokazateljima zaostaje za ostatkom Hrvatske. O tome, rekao je, treba govoriti otvoreno, Upravo zato, dodao je, cilj nije samo povećavati iznose potpora, nego stvoriti jasne razvojne modele koji će dati konkretne rezultate. Posebnost Županije vidi u velikoj raznolikosti prostora što je istodobno prednost i izazov. Na otocima turizam otvara mogućnost plasmana lokalnih proizvoda po višoj vrijednosti, dok Gorski kotar raspolaže velikim površinama, ali se suočava s depopulacijom i nedostatkom ljudi. „Ta različitost traži različita znanja i različite modele razvoja. Mi imamo potencijale, ali ih moramo znati pretvoriti u stvarnu proizvodnju, kvalitetan proizvod i prihod od kojeg se može živjeti“, istaknuo je župan.

Na okruglom stolu Lukanović je poseban naglasak stavio na aktiviranje zapuštenog zemljišta i stvaranje akcijskog plana koji neće ostati samo na općim mjerama, nego će biti vezan uz konkretne površine, kulture i ljude koji su spremni ući u proizvodnju. „Moramo napraviti ozbiljnu snimku stanja, kvalitetnu analizu i cjeloviti plan koji će donijeti konkretne rezultate. Kada se netko želi uhvatiti konkretnog projekta, primjerice zasaditi hektar vinograda, često se susretne s neriješenim situacijama. To moramo promijeniti“, rekao je Lukanović.

Podsjetio je kako su se županijska izdvajanja za potpore u poljoprivredi posljednjih godina značajno povećala, s oko 100 tisuća eura 2021. godine na oko 640 tisuća eura, ali je naglasio kako potpore moraju biti povezane s jasnim razvojnim ciljevima. Kao jedan od konkretnih smjerova najavio je mogućnost uvođenja snažnijih stipendija za mlade poljoprivrednike, ali ne kao samostalnu mjeru, nego kao dio šireg sustava koji bi mladima omogućio da nakon školovanja imaju spreman poslovni plan i realnu priliku za ulazak u proizvodnju. „Razmatramo ozbiljne stipendije za desetak mladih poljoprivrednika, u iznosu od 350 do 400 eura, ali ne samo zato da završe školu, nego da kroz konkretne poslovne planove, usklađene s potencijalima prostora, nakon fakulteta imaju spreman razvojni model. Cilj mora biti da dođemo do barem 100 hektara novih kultura u ovom mandatu“, istaknuo je župan.

Lukanović je naglasio kako poljoprivreda ne može dugoročno opstati samo na entuzijazmu pojedinaca, iako je njihov doprinos iznimno vrijedan, jer upravo oni često čuvaju znanje i tradiciju. No, ako se želi stvoriti nova generacija poljoprivrednika, dodao je, potrebno je govoriti o tehnološki opremljenim, obrazovanim i tržišno orijentiranim proizvođačima. „Ako želimo da čovjek od poljoprivrede živi, on mora biti tehnološki opremljen, mora biti obrazovan, pratiti trendove i imati rezultate. Ne možemo očekivati da mladi ljudi ostaju u poljoprivredi ako od toga ne mogu kvalitetno živjeti“, rekao je. Govoreći o zadržavanju mladih na otocima, župan je naglasio kako se demografska politika ne može promatrati odvojeno od kvalitete javnih usluga, dostupnosti obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, prometne povezanosti i komunalne opremljenosti. „Ako želimo da mladi ljudi ostanu na otocima, moramo na višoj razini isporučivati javne servise – zdravstvo, obrazovanje, socijalnu skrb, komunalnu i prometnu infrastrukturu. Kada je okruženje za život kvalitetnije, tada se lakše može razvijati i poljoprivreda“, poručio je.

Dodao je kako poljoprivrednicima treba osigurati snažniji sustav podrške, od veterinarske službe i stručnog savjetovanja do povezivanja s turističkim sektorom, promocije izvrsnosti, lakšeg plasmana proizvoda i administrativne pomoći. Kao primjer smjera u kojem treba ići naveo je iskustva susjedne Istre u maslinarstvu i vinarstvu, istaknuvši kako Primorsko-goranska županija ima kvalitetne proizvode, ali ih mora bolje organizirati, zaštititi, certificirati, promovirati i plasirati.

„Ne možemo imati mlade poljoprivrednike koji ne žive dobro i koji nemaju priliku ići na sajmove, učiti, povezivati se i biti ponosni na svoj rad. To je nova generacija kojoj moramo pristupiti drugačije. Imamo proizvode i potencijal, ali moramo izgraditi sustav koji će ih učiniti vidljivima i konkurentnima“, rekao je Lukanović.

Zaključno je poručio kako rješenja neće doći sama od sebe te da je za revitalizaciju poljoprivrede potrebno više odlučnosti, rada i koordinacije između države, Županije, gradova, općina, stručnjaka i samih proizvođača.„Rješenja neće pasti s neba. Ako odlučimo da nam je poljoprivreda važna, onda se njome moramo ozbiljno baviti. Potrebni su volja, energija, plan i jasna podjela odgovornosti. U suprotnom ćemo se još deset godina baviti istim problemima“, zaključio je župan.

Konferencija se nastavlja stručnim sesijama o strukturnim izazovima i ruralnom razvoju, digitalnim tehnologijama u poljoprivredi, agri-food lancima vrijednosti, održivosti prehrambenih sustava, poslovnim modelima i poljoprivrednim politikama. U sklopu programa predviđeni su i terenski obilasci maslinika, PZ-a Cres, sirane u Loznatom i Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove u Belom, čime konferencija povezuje znanstvenu raspravu s konkretnim primjerima lokalne poljoprivredne i prirodne baštine.