Župan Lukanović na Kongresu ruralnog turizma: Bez jakih javnih usluga i lokalnih proizvoda nema održivih ruralnih destinacija

Turizam može biti jedan od važnih razvojnih alata Kvarnera, ali samo ako se poveže s poljoprivredom, gastronomijom, kvalitetnim sadržajima i pažljivim upravljanjem prostorom, istaknuo je župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović drugog dana 7. međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu koji se održava na Rabu.

Nakon što je prethodnog dana sudjelovao na svečanom otvorenju Kongresa, župan Lukanović održao je izlaganje pod nazivom „Cjeloviti razvoj ruralnoga Kvarnera – od zelene vizije do Europske gastronomske regije“, u kojem je govorio o razvojnim potencijalima, ali i slabim točkama Primorsko-goranske županije u kontekstu ruralnog turizma, poljoprivrede i gastronomije.

Naglasio je kako je Primorsko-goranska županija prostor iznimne raznolikosti – spoj mora, otoka, Gorskog kotara, bogate povijesti, turističke tradicije i snažnog urbanog središta Rijeke – ali i prostor koji mora jasnije povezati svoje prednosti u funkcionalnu razvojnu cjelinu.

U izlaganju je posebno istaknuo da turizam na Kvarneru ima dugu tradiciju i važnu poziciju na nacionalnoj razini, ali da se budući razvoj ne može temeljiti samo na broju dolazaka i noćenja. Kao izazove je izdvojio depopulaciju, slabiju razvijenost poljoprivrede, gubitak dijela tržišnog udjela u turizmu, nedostatak većih atrakcija te potrebu snažnijeg povezivanja lokalnih proizvoda s turističkom ponudom.

Upravo u tom povezivanju, poručio je, Kvarner ima veliku priliku. Razvoj mediteranske poljoprivrede, vinogradarstva, maslinarstva, pčelarstva i autohtonih proizvoda može dodatno ojačati turistički identitet regije, osobito u godini u kojoj Kvarner nosi titulu Europske regije gastronomije.

„Naša prednost nisu samo more i lijepi krajolici, već i ljudi, proizvodi, tradicija i način života. Ako to uspijemo bolje povezati, ruralni turizam može postati važan oslonac ravnomjernijeg razvoja“, istaknuo je Lukanović.

Govoreći o daljnjim razvojnim planovima, župan je naveo projekte i ideje koje mogu dati novu vrijednost turističkoj ponudi, poput Hrvatske vinske kuće, Kvarnerskog centra gastronomije, novih atrakcija i sadržaja koji mogu biti snažniji motiv dolaska, ali i poticaj lokalnim proizvođačima, OPG-ovima i malim iznajmljivačima. U zaključku izlaganja naglasio je kako Kvarneru trebaju ozbiljni projekti s većom dodanom vrijednošću, koji će podići ekonomsku razinu lokalnih zajednica i pomoći manjim dionicima da lakše opstanu i bolje zarađuju. „Trebaju nam projekti i ozbiljni iskoraci s velikom dodanom vrijednošću kako bi se ekonomska razina digla na višu razinu i kako bi se svi manji OPG-ovi, kuće i kućice mogli lakše upogoniti. Trebaju nam turistički projekti i atrakcije koje mogu biti veći magneti, ali pritom ne smijemo zaboraviti zaštitu prostora i brigu o ljudima. To su najveće vrijednosti koje imamo, a upravo to nazivamo održivim razvojem. Ruralni turizam je baš na tom putu“, poručio je župan.

Lukanović je potom sudjelovao i u razgovoru nositelja lokalnih politika pod nazivom „Sinergija lokalne i regionalne samouprave u stvaranju održivih ruralnih destinacija“, zajedno sa županom Međimurske županije Matijom Posavcem, gradonačelnikom Grada Raba Nikolom Grgurićem i gradonačelnicom Grada Iloka Renatom Banožić.

U raspravi je govorio o tome kako Primorsko-goranska županija balansira razvoj između različitih tipova prostora – obale, otoka, urbanih središta i Gorskog kotara – naglasivši kako se programi moraju prilagođavati konkretnom lokalitetu, njegovim problemima i potencijalima.

„Nakon analiza koje smo proveli u Županiji, polako se kristaliziraju konkretni programi prema određenim prostorima, prilagođeni baš tom lokalitetu. Nije isti pristup potreban Gorskom kotaru, otocima ili obalnim destinacijama“, istaknuo je Lukanović.

Posebno se osvrnuo na Gorski kotar, istaknuvši kako se razvoj ne može graditi samo kroz manje lokalne zahvate koji ne stvaraju dovoljnu dodanu vrijednost, već prije svega kroz kvalitetno funkcioniranje temeljnih javnih usluga. „Županija ima svoje vitalne zadatke – javno zdravstvo, osnovnoškolsko obrazovanje i socijalnu skrb. Tu ne smije biti kompromisa. Ako želimo da ljudi ostanu živjeti u nekom prostoru, škole, ordinacije i socijalne usluge moraju biti uređene i dostupne“, poručio je. Kao primjer takvog pristupa izdvojio je planove energetske obnove škola u Gorskom kotaru te uvođenje novog modela potpore za srednjoškolce.

„Od sljedeće školske godine svaki učenik koji nakon osnovne škole ostane u srednjoj školi u Gorskom kotaru dobit će stipendiju od 250 eura mjesečno tijekom deset mjeseci u godini. To je izravan poticaj korisniku, ali i mjera vezana uz obrazovanje i ostanak na tom prostoru“, rekao je župan.

Govoreći o ulozi Županije u razvoju turizma i ruralnih područja, naglasio je kako regionalna razina mora biti i koordinator i operativni akter, ali prije svega kvalitetan servis građanima, poduzetnicima i lokalnim zajednicama. „Mi bismo trebali točno znati što je čiji posao. Općine i gradovi imaju svoju razinu odgovornosti, Županija svoju, a poduzetnici svoja pravila. Kada bi svatko pošteno radio svoj posao, drugima bi se bilo puno lakše snalaziti u tom okruženju“, istaknuo je Lukanović.

Dodao je kako su za poljoprivrednike i poduzetnike često najvažnije upravo osnovne pretpostavke – dostupno zemljište, pravodobno izdavanje dozvola, uređene parcele i potporni sustav koji ne usporava razvojne inicijative. „Ako su građevinske dozvole izdane na vrijeme, ako su parcele dostupne, ako se poljoprivredno zemljište može u kratkom roku dobiti i staviti u funkciju, nemate veću podršku za poljoprivrednika nego mogućnost da realizira svoj poduzetnički pothvat“, rekao je.

U tom je kontekstu naglasio i važnost obrazovnog sustava, koji mora pratiti tehnološke promjene i potrebe gospodarstva, ali i stvarati ljude spremne kvalitetnije i sigurnije ulaziti u život i rad.

Zaključno je poručio kako je za stvaranje održivih turističkih proizvoda i kvalitetnih ruralnih destinacija potrebna kultura suradnje i zajedništva, umjesto stalnog konflikta i bavljenja formom.

„Moramo graditi kulturu sinergije i zajedništva. Previše smo posvećeni formi, a premalo sadržaju. Za milijarde smo se zadužili, milijarde smo uložili, a sve je manje trsova, sve manje stabala maslina i sve manje poljoprivrednika. Nešto ne radimo dobro. Trebamo zatvoriti zastore od predstave i uloviti se ozbiljnog posla“, poručio je Lukanović. Dodao je kako razvoj ruralnog turizma, poljoprivrede i lokalnih proizvoda mora biti dio šire i ozbiljno promišljene promjene poslovne i životne klime.

Kongres se nastavlja nizom stručnih izlaganja, panela i predstavljanja projekata iz područja ruralnog razvoja i ruralnog turizma, a u večernjem programu predviđeno je i otvaranje projekta „Kvarner – Europska regija gastronomije 2026.“ na Trgu svetoga Kristofora na Rabu.

Održavanje Kongresa na Rabu dodatno potvrđuje važnost Kvarnera kao prostora koji razvoj ruralnog turizma promatra kroz širi kontekst – povezivanje lokalne proizvodnje, gastronomije, održivog turizma, očuvanja prostora i kvalitete života lokalnog stanovništva.