Statistički podaci o gospodarstvu PGŽ

Bruto domaći proizvod

Sukladno posljednjim javno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2022. godini bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Primorsko-goranskoj županiji iznosio je 20.883 eura, što je za oko 19% više od nacionalnog prosjeka Republike Hrvatske, koji je iznosio 17.538 eura po stanovniku. Time se Primorsko-goranska županija svrstala među gospodarski najrazvijenije županije u Republici Hrvatskoj, odmah iza Grada Zagreba. U usporedbi s 2018. godinom, kada je BDP po stanovniku u PGŽ iznosio 15.839 eura, vidljiv je snažan nominalni rast ekonomske aktivnosti i dodane vrijednosti po stanovniku, osobito u razdoblju nakon pandemije.

Ukupna vrijednost ostvarenog BDP-a u Primorsko-goranskoj županiji u 2022. godini iznosila je 5,518 milijardi eura, čime je županija ostvarila približno 8% ukupnog BDP-a Republike Hrvatske. U odnosu na 2018. godinu, kada je BDP u Primorsko-goranskoj županiji iznosio 4,365 milijardi eura, ostvaren je značajan rast ukupne gospodarske aktivnosti, unatoč prethodnim poremećajima uzrokovanim industrijskim i epidemiološkim šokovima.

U kontekstu Jadranske Hrvatske, Primorsko-goranska županija kontinuirano zauzima jedno od vodećih mjesta prema visini ostvarenog BDP-a, uz Splitsko-dalmatinsku županiju, što potvrđuje njezinu ključnu ulogu u gospodarskoj strukturi priobalnog dijela Republike Hrvatske. Visoka razina BDP-a i BDP-a po stanovniku odražava snažnu industrijsku, prometnu i uslužnu bazu županije, kao i značajan doprinos turizma, logistike i prerađivačkih djelatnosti ukupnom gospodarskom rezultatu.
Grafikon 1. Bruto domaći proizvod po stanovniku u Primorsko-goranskoj županiji, u eurima, razdoblje 2015.-2022. godine, u EUR.

Grafikon 1. Bruto domaći proizvod po stanovniku u Primorsko-goranskoj županiji, u eurima, razdoblje 2015.-2022. godine, u EUR (DZS)

Tablica 1. Bruto domaći proizvod (Izvor: DZS)

Opća gospodarska kretanja kod poduzeća

Broj i struktura poduzeća

Prema službenim podacima FINA-e o poslovnim subjektima obveznicima podnošenja godišnjeg financijskog izvješća (obveznicima poreza na dobit izuzev financijskih institucija, a prema evidenciji Porezne uprave), na području Primorsko-goranske županije u 2015. godini poslovalo je 9.436 poduzeća. Njihov se broj u 2016. godini povećao na 9.689 (+2,68%), a rast se nastavio i u 2017. godini, kada je zabilježeno 10.189 subjekata (+5,16%). Posebno izražen porast ostvaren je u 2018. godini, kada je broj poduzeća dosegnuo 10.974 (+7,70%), što se može povezati s povoljnim gospodarskim kretanjima i dostupnošću potpora za poduzetništvo. U 2019. godini broj poslovnih subjekata porastao je na 11.261 (+2,61%). Unatoč pandemiji bolesti COVID-19, u 2020. godini nastavljen je rast, uz 11.461 subjekt (+1,78%), ponajprije zahvaljujući mjerama potpore i prilagodbi poslovnih modela. Pozitivan trend nastavljen je i u 2021. godini, kada je broj subjekata povećan na 11.753 (+2,55%).

U razdoblju oporavka gospodarstva nakon pandemije rast se dodatno ubrzava: u 2022. godini broj subjekata doseže 12.256 (+4,28%), u 2023. godini 12.679, dok je u 2024. godini zabilježeno ukupno 13.094 poduzetnika (+3,27%). Ukupno gledano, razdoblje 2015.–2024. obilježeno je kontinuiranim i stabilnim rastom broja poduzetnika u Primorsko-goranskoj županiji, što upućuje na jačanje poduzetničke aktivnosti i otpornosti gospodarstva.

Broj zaposlenih kod poduzeća

Prema službenim podacima FINA-e za razdoblje 2013. – 2021., broj zaposlenih kod poduzeća Primorsko-goranske županije (nisu obuhvaćeni obrti, poljoprivrednici i ostala slobodna zanimanja) u razdoblju od 2015. do 2024. godine pokazuje dugoročno pozitivan trend, uz privremene poremećaje uzrokovane izvanrednim okolnostima. U 2015. godini kod poduzetnika je bilo zaposleno 60.070 osoba, a u 2016. godini bilježi se blagi rast na 60.244 zaposlenih. Rast se nastavlja i u 2017. te 2018. godini, kada broj zaposlenih doseže 61.588, odnosno 61.769 osoba.

Izraženiji porast zabilježen je u 2019. godini, kada je broj zaposlenih povećan na 64.568, što odražava povoljna gospodarska kretanja u razdoblju prije pandemije. U 2020. godini dolazi do značajnog pada broja zaposlenih, na 61.359 osoba, odnosno za 3.209 zaposlenih (–5,0%) u odnosu na 2019. godinu, što je izravna posljedica pandemije bolesti COVID-19, smanjenja gospodarske aktivnosti i negativnog utjecaja na djelatnosti poput turizma, ugostiteljstva i usluga.

Već u 2021. godini započinje oporavak tržišta rada, pri čemu broj zaposlenih raste na 63.135 (+2,9%). Oporavak se dodatno ubrzava u 2022. godini, kada je zabilježeno 67.278 zaposlenih, a pozitivan trend nastavljen je i u 2023. godini s 70.242 zaposlenih. U 2024. godini broj zaposlenih kod poduzetnika doseže 72.766, što predstavlja najvišu razinu u cijelom promatranom razdoblju.

Ukupno gledano, razdoblje 2015.–2024. obilježeno je stabilnim rastom zaposlenosti kod poduzetnika u Primorsko-goranskoj županiji, uz kratkotrajni pad u 2020. godini. Brz oporavak nakon pandemije upućuje na otpornost poduzetničkog sektora, jačanje gospodarske aktivnosti te rast potražnje za radnom snagom, osobito u uslužnim, turističkim, industrijskim i logističkim djelatnostima.

Rezultati poslovanja

Ukupni prihodi poduzetnika Primorsko-goranske županije u razdoblju od 2015. do 2024. godine bilježe dugoročno rastući trend, uz izražen prekid u 2020. godini uzrokovan pandemijom COVID-19. Prihodi su s 4,61 milijarde eura u 2015. godini rasli do 5,57 milijardi eura u 2019. godini, nakon čega su u 2020. pali na 4,98 milijardi eura. Već u 2021. godini ostvaren je snažan oporavak, uz rast prihoda na 6,08 milijardi eura (+22,1%).

Neto financijski rezultat pratio je slična kretanja. Nakon pada dobiti na 44,6 milijuna eura u 2020. godini, u 2021. godini ostvaren je snažan rast na 287,1 milijun eura (+544%). Pozitivan trend nastavljen je i u 2022. i 2023. godini, kada dobit doseže 406,7 odnosno 468,6 milijuna eura. U 2024. godini ukupni prihodi rastu na 9,26 milijardi eura, dok neto financijski rezultat iznosi 433,2 milijuna eura, što upućuje na stabilizaciju poslovanja nakon razdoblja snažnog oporavka.

Ukupno gledano, podaci potvrđuju otpornost i prilagodljivost poduzetnika u Primorsko-goranskoj županiji te uspješan oporavak poslovanja nakon pandemije, uz stabilan rast gospodarske aktivnosti u posljednjim godinama.

Grafikon 2. Struktura poduzeća po broju subjekata prema NKD-u u Primorsko-goranskoj županiji u 2024. godini (Fina)

Grafikon 3. Struktura poduzeća po broju zaposlenih prema NKD-u u Primorsko-goranskoj županiji u 2024. godini. godini (Fina)

Prema strukturi poduzetnika po broju subjekata prema NKD-u u Primorsko-goranskoj županiji u 2024. godini, među prvih pet djelatnosti spadaju:

1. trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 17,01%
2. stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 16,52%,
3. građevinarstvo sa 14,21%,
4. djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane sa 11,04%
5. prerađivačka industrija sa 9,08%.

Prema broju zaposlenih kod poduzetnika Primorsko-goranske županije po djelatnosti u 2024. godini, među prvih pet djelatnosti spadaju:

1. trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 20,14%
2. prerađivačka industrija sa 14,4%,
3. djelatnost pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane sa 12,4%,
4. građevinarstvo sa 10,4%,
5. prijevoz i skladištenje sa 9,7%.

Tablica 2a: Opća gospodarska kretanja kod poduzeća (Izvor: FINA)

Rezultati poslovanja

Ukupni prihodi poduzetnika Primorsko-goranske županije u razdoblju od 2015. do 2024. godine bilježe dugoročno rastući trend, uz izražen prekid u 2020. godini uzrokovan pandemijom COVID-19. Prihodi su s 4,61 milijarde eura u 2015. godini rasli do 5,57 milijardi eura u 2019. godini, nakon čega su u 2020. pali na 4,98 milijardi eura. Već u 2021. godini ostvaren je snažan oporavak, uz rast prihoda na 6,08 milijardi eura (+22,1%).

Grafikon 4. Cehovski ustroj u aktivnim obrtima u Primorsko-goranskoj županiji u 2024. godini, u postocima (HOK)

Ukupna analiza kretanja broja obrta, njihove cehovske strukture i zaposlenosti pokazuje da se obrtništvo u Primorsko-goranskoj županiji u razdoblju 2015.–2024. godine profiliralo kao jedan od najdinamičnijih segmenata gospodarstva. Nakon razdoblja stagnacije do 2017. godine, uslijedio je snažan i kontinuiran rast broja obrta, koji se dodatno ubrzao nakon 2020. godine.

Rast broja obrta izravno je povezan s porastom broja vlasnika i samozaposlenih, razvojem uslužnih djelatnosti, turizma, osobnih usluga i prijevoza, ali i s povoljnijim institucionalnim okvirom, dostupnošću potpora te povećanom fleksibilnošću obrtničkog oblika poslovanja. Paralelno s time, ukupan broj zaposlenih u obrtništvu bilježi stabilan rast, čime se potvrđuje važna uloga obrta u zapošljavanju i lokalnoj gospodarskoj stabilnosti.

Tablica 2b: Opća gospodarska kretanja kod obrta (Izvor: HOK)

Broj i struktura poljoprivrednih gospodarstava

Prema službenim podacima Agencije za plaćanja, ribarstvo i ruralni razvoj, u razdoblju od 2015. do 2024. godine broj poljoprivrednih gospodarstava u Primorsko-goranskoj županiji ostaje relativno stabilan, uz izražene strukturne promjene. Ukupan broj gospodarstava kreće se između 3.673 i 4.134 te u 2024. godini iznosi 4.096, što upućuje na zadržavanje opsega poljoprivredne aktivnosti, ali uz promjene u njezinu organizacijskom obliku.

Najznačajnija promjena odnosi se na pad broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji se s 3.609 u 2015. godini smanjuje na 2.249 u 2024. godini. Istodobno, od 2019. godine bilježi se snažan rast broja samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava, koji u 2024. godini dosežu 1.630, što ukazuje na jačanje manjih, pretežito nekomercijalnih oblika poljoprivrede. Broj trgovačkih društava u poljoprivredi kontinuirano raste, dok su obrti, zadruge i druge pravne osobe brojčano stabilni.

Ovakva kretanja upućuju na postupnu transformaciju strukture poljoprivrede u županiji, obilježenu smanjenjem klasičnih OPG-ova, rastom samoopskrbnih gospodarstava i jačanjem pravnih oblika poslovanja, uz zadržavanje ukupnog broja poljoprivrednih subjekata.

Tablica 2c. Opća gospodarska kretanja kod poljoprivrednih gospodarstava (Izvor: APPRRR)

Izravna inozemna ulaganja

Ukupna ulaganja u Republiku Hrvatsku za razdoblje 2015. – 2024. godine iznosila su 25,5 milijarde EUR, dok su ulaganja u Primorsko-goransku županiju u istom razdoblju iznosila 1,5 milijardi EUR, odnosno 6% ukupnih ulaganja na razini Republike Hrvatske.

U Primorsko-goransku županiju u 2024. godini došlo je do priljeva od 57,17 milijuna EUR kroz izravna inozemna ulaganja – smanjenje za 78,6% (Dominiraju vlasnička ulaganja u nekretnine i ulaganja u djelatnost Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu).

Najveći dio odnosi se na vlasnička ulaganja u nekretnine, u iznosu od 74,04 mil. EUR, što predstavlja oko 129,5% ukupnih neto inozemnih ulaganja. Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu bilježe 61,36 mil. EUR, odnosno oko 107,3% ukupnih neto ulaganja.

Ulaganja u smještaj (13,79 mil. EUR), poslovanje nekretninama (8,66 mil. EUR), proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava (4,52 mil. EUR) i proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda (3,22 mil. EUR) zajedno čine manji dio pozitivnih ulaganja. Istodobno, gradnja zgrada (-11,16 mil. EUR) i ostale djelatnosti (-97,28 mil. EUR) bilježe neto negativna ulaganja.

Tablica 3. Izravna inozemna ulaganja (Izvor: HNB)

Razmjena roba i usluga s inozemstvom kod poduzeća

Prema podacima FINA-e, stopa pokrivenosti uvoza izvozom u promatranom razdoblju je bila najviša u 2023. godini te iznosila 65%. Ukupan izvoz roba i usluga Primorsko-goranske županije u 2024. godini iznosio je 1,8 milijardi eura, dok je istodobno uvoz iznosio 1,26 milijardi eura, čime je ostvaren vanjskotrgovinski suficit od 648,9 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom u 2024. godini iznosila je 64%.

Tablica 4. Razmjena roba i usluga s inozemstvom kod poduzeća (Izvod: FINA)

Tržište rada

Zaposlenost

Zaposlenost u ukupno radno aktivnom stanovništvu iznimno je bitna s obzirom na to da na zaposleno stanovništvo pada teret uzdržavanja sveukupnog stanovništva kroz poreze, doprinose te ostala javna davanja. Ukupan broj zaposlenih na području Primorsko-goranske županije u 2024. godini broji 116.729 zaposlenih, čime županija zadržava 7,3% udjela u ukupnoj zaposlenosti Hrvatske i 3. mjesto među županijama po broju zaposlenih i aktivnog stanovništva (122.577 aktivnih osoba). Struktura zaposlenosti pokazuje dominaciju zaposlenih u pravnim osobama (98.853 ili 84,7% ukupno), rast u obrtu i slobodnim profesijama (17.600, +5,5%), te pad aktivnih osiguranika-poljoprivrednika (276, -3,8%).

Plaće

Prosječna neto plaća po zaposlenom u Primorsko-goranskoj županiji u 2020. godini, prema podacima DZS-a, iznosila je 6.431,00 kn, što je za 1,3% više u odnosu na prosječnu neto plaću u 2019. godini koja je iznosila 6.350,00 kn. To je nešto niže od prosječne plaće na razini RH koja je iznosila 6.590 kuna.

Grafikon 4. Prosječna neto plaća po zaposlenom u Primorsko-goranskoj županiji u periodu 2015. – 2024. godine, u EUR (DZS)

Tablica 5. Zaposlenost i plaće (Izvor: DZS)

Nezaposlenost

U 2024. godini broj nezaposlenih u Primorsko – goranskoj županiji dodatno se smanjio u odnosu na 2023. godinu, sa 6.195 na 5.174 osobe, što predstavlja godišnji pad od 16,5%. U istoj godini udio Primorsko – goranske županije u ukupnom broju nezaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosio je 5,4%.
Analiza prema spolu u 2024. godini pokazuje da je smanjenje zabilježeno i kod muškaraca i kod žena. Broj nezaposlenih muškaraca pao je s 2.674 u 2023. na 2.278 u 2024. godine (pad od 14,8%), dok je broj nezaposlenih žena smanjen s 3.521 na 2.897 (pad od 17,7%). Udio nezaposlenih žena u ukupnom broju iznosio je 56%.

Tablica 6. Nezaposlenost (Izvor: HZZ)