Statistički podaci o gospodarstvu PGŽ

01.01.2020

Bruto domaći proizvod

Sukladno posljednjim javno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2018. godini bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika u Primorsko-goranskoj županiji iznosi 111.413 kune (14.797 EUR), što je za oko 20,6% više od prosjeka na razini Republike Hrvatske koji iznosi 92.389 kune (12.270 EUR), dok je u 2017. godini ostvareno 108.365 kune (14.526 EUR) po glavi stanovnika u Primorsko-goranskoj županiji što je oko 22,1% više u odnosu na prosjek Republike Hrvatske koji iznosi 88.726 kuna (11.893 EUR) po glavi stanovnika.


Ukupno je u 2018. godini u Primorsko-goranskoj županiji ostvaren BDP u visini 32.153,78 milijuna kuna (4.270,44 milijuna EUR), a što čini oko 8,3% u ukupnom BDP-u Republike Hrvatske, odnosno oko 25,8% u BDP-u Jadranske Hrvatske. U 2017. godini ukupna je veličina ostvarenog BDP-a u Primorsko-goranskoj županiji 31.087,68 milijuna kuna (4.167,20 milijuna EUR), što je oko 8,5% u BDP-u Republike Hrvatske i oko 26,1% u ostvarenom BDP-u Jadranske Hrvatske. Među županijama Jadranske Hrvatske Primorsko-goranska županija u 2018. godini se nalazi na drugom mjestu po visini BDP-a, dok je Splitsko-dalmatinska županija na prvom mjestu.

Grafikon 1: Bruto domaći proizvod po stanovniku u Primorsko-goranskoj županiji, u kunama

Tablica 1. Bruto domaći proizvod (Izvor: DZS)

Opća gospodarska kretanja kod poduzeća

Broj i struktura poduzeća

Prema službenim podacima FINA-e o poslovnim subjektima obveznicima podnošenja godišnjeg financijskog izvješća (obveznicima poreza na dobit izuzev financijskih institucija, a prema evidenciji Porezne uprave), na području Primorsko-goranske županije u 2013. godini poslovalo je 9.011 subjekata, u 2014. godini njih 9.324, a u 2015. godini broj subjekata porastao je na 9.436, u 2016. godini broj subjekata je porastao na 9.689 subjekata. U drugoj polovini promatranog razdoblja broj subjekata je u 2017. godini porastao na 10.189 subjekata, u 2018. godini na 10.974 subjekata, u 2019. godini na 11.261 subjekata, te u 2020. godini na 11.461 subjekt.

Broj zaposlenih kod poduzeća
Prema podacima FINA-e za razdoblje 2013. – 2020., broj zaposlenih kod poduzeća Primorsko-goranske županije (nisu obuhvaćeni obrti, poljoprivrednici i ostala slobodna zanimanja) kretao se od 58.114 zaposlenih u 2013. godini, nakon čega je došlo do pada broja zaposlenih u 2014. i 2015. godini na oko 57.500, pa do 58.818 osoba u 2016. godini. U 2017. godini broj zaposlenika iznosio je 59.052 osoba, 61.979 zaposlenih u 2018. godini, te 63.727 zaposlenih u 2019. godini. U 2020. godini došlo je do pada broja zaposlenih za 3,7%, odnosno 2.368 zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu, što je ujedno i najniži broj u promatranom razdoblju, a uzrok tome je utjecaj epidemije virusa COVID-19 i povezanog smanjenja broja djelatnika.

Rezultati poslovanja

Ukupni ostvareni prihod poduzeća u 2020. godini iznosi 37,5 milijardi kuna, a što je za 8,33% manje u odnosu na rezultat iz 2019. godine kada je ostvareno 40,9 milijardi kuna ukupnih prihoda. S druge strane, u 2020. godini ostvareno je 36,9 milijardi kuna ukupnih rashoda, a što je za oko 6,55% manje u odnosu na godinu ranije kada je zabilježeno 39,4 milijarde kuna ukupnih rashoda. Ukupni rezultati takvih trendova poslovanja su da je u 2020. godini ostvareno oko 585,6 milijuna kuna dobiti, što predstavlja pad od oko 58% u odnosu na 2019. godinu. Razlog značajnom padu NFR-a je utjecaj epidemije virusa COVID-19 koji je 2020. godina donijela sa sobom. Posljedice na tržištu rada najviše se ogledaju kroz gubitak posla uslijed pada prometa.

Grafikon 2. Struktura poduzeća po broju subjekata prema NKD-u u Primorsko-goranskoj županiji u 2020. godini (Izvor: FINA)

Grafikon 3. Struktura poduzeća po broju zaposlenih prema NKD-u u Primorsko-goranskoj županiji u 2020. godini (Izvor: FINA)

U strukturi poduzeća u 2020. godini, među prve tri djelatnosti prema broju subjekata spadaju:
1. trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 20,2%,
2. stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 15,8%, te
3. građevinarstvo sa 12,6% udjela.

Prema broju zaposlenih, među prve tri djelatnosti spadaju:

1. prerađivačka industrija sa 19,1%,
2. trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 17,0%,
3. građevinarstvo sa 13,4%.

Tablica 2. Opća gospodarska kretanja kod poduzeća (Izvor:FINA)

Izravna inozemna ulaganja

Ukupna ulaganja u Republiku Hrvatsku za razdoblje 2011. – 2020. godine iznosila su 12,4 milijarde EUR, dok su ulaganja u Primorsko-goransku županiju u istom razdoblju iznosila 1,164 milijuna EUR, odnosno 9% ukupnih ulaganja na razini Republike Hrvatske.

U Primorsko-goransku županiju u 2020. godini došlo je do priljeva od 166,4 milijuna EUR kroz izravna inozemna ulaganja.

U 2020. godini je 39% inozemnih ulaganja na području Primorsko-goranske županije plasirano u vlasnička ulaganja u nekretnine. Gotovo 30% ukupnih inozemnih ulaganja u Županiju čine inozemna ulaganja u financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova. Inozemna ulaganja u ostale djelatnosti iznose oko 31% od ukupnih inozemnih ulaganja na području Primorsko-goranske županije u 2020. godini, a odnose se na proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava, pripremu i usluživanje hrane i pića, trgovinu na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima i ostale djelatnosti.

Tablica 3. Izravna inozemna ulaganja (Izvor: HNB)

Razmjena roba i usluga s inozemstvom kod poduzeća

Prema podacima FINA-e, stopa pokrivenosti uvoza izvozom u promatranom razdoblju je bila najviša u 2015. godini te iznosila 265%. Od navedene godine pokrivenosti uvoza izvozom pada sve do 2020. godine. Ukupan izvoz roba i usluga Primorsko-goranske županije u 2020. godini iznosio je 7,1 milijardi kuna, dok je istodobno uvoz iznosio 4,5 milijardi kuna, čime je ostvaren vanjskotrgovinski suficit od 2,6 milijarde kuna. Pokrivenost uvoza izvozom se smanjila u odnosu na prethodnu godinu i iznosila je 157%.

Tablica 4. Razmjena roba i usluga s inozemstvom kod poduzeća (Izvod: FINA)

Tržište rada

Zaposlenost

Zaposlenost u ukupno radno aktivnom stanovništvu iznimno je bitna s obzirom na to da na zaposleno stanovništvo pada teret uzdržavanja sveukupnog stanovništva kroz poreze, doprinose te ostala javna davanja. Prosjek zaposlenosti ukupno radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj u 2020. godini se kreće oko 46,5%. S obzirom na to da ne postoje podaci o prosječnoj zaposlenosti ukupno radno sposobnog stanovništva na razini županija, može se pretpostaviti kako se i u Primorsko-goranskoj županiji taj prosjek kreće oko 46%. Sagledavajući dulje vremensko razdoblje od posljednjih deset godina, broj zaposlenih na razini Primorsko-goranske županije u 2020. godini porastao je za 2.686 osoba u odnosu na 2011. godinu.

Plaće

Prosječna neto plaća po zaposlenom u Primorsko-goranskoj županiji u 2020. godini, prema podacima DZS-a, iznosila je 6.702,00 kn, što je za 5,54% više u odnosu na prosječnu neto plaću u 2019. godini koja je iznosila 6.350,00 kn.

Grafikon 4. Prosječna neto plaća po zaposlenom u Primorsko-goranskoj županiji u periodu 2011. – 2020. godine (HZZ)

Tablica 5. Zaposlenost i plaće (Izvor: DZS)

Nezaposlenost

Sagledavajući dulje vremensko razdoblje od posljednjih deset godina, primjetno je da nakon 2010. godine broj nezaposlenih raste do 2013. godine, velikim dijelom kao posljedica ekonomske i financijske globalne krize, dok su od 2014. godine do 2019. godine primjetni pozitivni trendovi smanjenja registrirane nezaposlenosti. Epidemija virusa COVID-19 je ipak ostavila značajnog učinka u 2020. godini s obzirom da je zabilježen porast broja nezaposlenih za 1.913, odnosno 28% u odnosu na prethodnu godinu. Broj nezaposlenih muškaraca je porastao za 30% u odnosu na 2019. godinu, odnosno 2 postotna boda više u odnosu na nezaposlenost žena.

Grafikon 5. Nezaposlenost u Primorsko-goranskoj županiji prema spolu (Izvor: HZZ)

Grafikon 5. Nezaposlenost u Primorsko-goranskoj županiji prema spolu (HZZ)

Grafikon 6. Nezaposlenost u Primorsko-goranskoj županiji prema dobi (Izvor: HZZ)

Grafikon 6. Nezaposlenost u Primorsko-goranskoj županiji prema dobi (Izvor: HZZ)

Tablica 6. Nezaposlenost (Izvor: HZZ)

Obrtništvo

Obrtnici čine značajan postotak aktivnih ustrojbenih oblika u Primorsko-goranskoj županiji. Nakon 2011. godine njihov postotak u ukupnom poduzetništvu Primorsko-goranske županije pada do 2015. godine. Obrtnici najniže udjele u ukupnom poduzetništvu Primorsko-goranske županije bilježe tijekom 2014. i 2015. godine kada su udjeli bili na razini ispod 40%. Ova se pojava može pripisati i uvođenjem novog ustrojbenog oblika – j.d.o.o.- a koji se u to vrijeme mnogim poduzetnicima činio atraktivnijim i jednostavnijim za osnivanje od samog obrta. U 2016. godini udio obrtnika u ukupnom poduzetništvu Primorsko-goranske županije je krenuo rasti i iznosio je 43,83% dok u 2017. i 2018. godini pada te u 2019. godini opet raste na 44,40%. U 2020. godini zabilježen je lagani pad udjela obrtnika u ukupnom poduzetništvu na 44,25%.

Broj zaposlenih u obrtništvu Primorsko-goranske županije nakon 2011. godine opada do 2017. godine, dok je od 2018. do 2020. godine zabilježen porast. Struktura zaposlenih u obrtništvu također se mijenja u promatranom razdoblju nakon 2011. godine te broj radnika zaposlenih kod obrtnika opada, odnosno vidljivo je kako vlasnici u strukturi zaposlenih čine veći udio – 58,55% u 2020. godini.

Tablica 7. Obrtništvo (Izvor: HOK)

Analizu stanja poduzetništva Primorsko-goranske županije za 2021. godinu možete pogledati na poveznici.

Vaši podaci
Ime
Prezime
E-mail adresa
Poruka
Prihvaćam Uvjete korištenja.