Župan Komadina na sastanku Vlade RH na temu zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine

Manifestacija 23.03.2022 Odnosi s javnošću i protokol

Župan Zlatko Komadina sudjelova je na sastanku kojeg je sazvao premijer Andrej Plenković s predstavnicima županija, općina i gradova na temu prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine.

Kako je na početku sastanka istaknuo premijer, do jutros je u Hrvatsku ušlo 9357 Ukrajinaca.

“Sve ovo zahtijeva dobru pripremu i organizaciju. Hrvatska je država koja je prije 30-ak godina brinula, ne samo o vlastitim prognanicima nakon Miloševićeve velikosrpske agresije nego i o brojnim izbjeglicama koji su došli iz BiH. Sve to nam daje mogućnost da djelujemo na temeljima tih iskustava, ta solidarnost i danas se očituje i u potpori javnosti, ali i političkim stavovima svih, osim nekih manjih iznimaka prema ukrajinskom narodu”, poručio je premijer naglasivši kako su Ukrajinci naši prijatelji koji pate, stoga im Hrvatska želi pomoći. Dodao je da je Vlada već poduzela niz akcija te da je donesen niz potpora.

Vezano za smještaj izbjeglica, župan Komadina otvorio je pitanje izbjeglica koji dolaze u jadranske županije u individualni smještaj, dok je država osigurala kolektivni smještaj u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Ministar Davor Božinović izvijestio je da će upravo to biti tema današnje sjednice Vlade RH kako bi se donijele odluke o naknadama za troškove stanovanja i hrane za one koji su dali smještaj izbjeglicama iz Ukrajine te da će se razmotriti financiranje smještaja izbjeglica i od strane EU.

Župan Zlatko Komadina ukazao je i na problem krize u smislu poskupljenja svih energenata i goriva što se reflektira i na djelatnosti županija kroz resore obrazovanja i zdravstva, a županije se nemaju kome obratiti za pomoć nego svojoj državi.

“Predlažem da se ostatak poreza na dohodak od šest posto spusti na razinu proračuna, kao prihod u županijske proračune, kako bi se osiguralo pokriće po povećanim troškovima”, rekao je župan Komadina danas na sastanku svih hrvatskih župana s predsjednikom Vlade RH.

Do ponedjeljka je na području PGŽ evidentirano 666 osoba raseljenih iz Ukrajine od kojih je nešto više od polovice prijavljeno preko sustava Crvenog križa. U školski sustav osnovnih i srednjih škola već je uključeno 48 djece kojima je PGŽ osigurala knjige i prehranu u školi.

Čestitka povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja

Svim građanima Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Na obilježavanju Oluje istaknute vrijednosti slobode, zajedništva i odgovornosti prema budućim generacijama

U sklopu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, riječko Korzo danas je bilo središnje mjesto sjećanja i ponosa. Program je započeo otvorenjem izložbe “VRO Oluja 95”, a nastavio se svečanim mimohodom “Pobjednik 2025”, u organizaciji braniteljskih udruga, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke. Župan Ivica Lukanović naglasio poruke o slozi, snazi i ponosu te časnom i teškom putu branitelja koji su prije 30 godina obranili Hrvatsku.

Svečana akademija povodom 30. obljetnice VRO Oluja: Ponos, zahvalnost i zajedništvo

– Želim odati duboko poštovanje obiteljima poginulih i nestalih branitelja. Njihova žrtva temelj je naše slobode. Oluja nije bila samo vojna pobjeda, već simbol snage, prkosa i jedinstva hrvatskog naroda. Zajedništvo koje nas je vodilo tada, treba nas voditi i danas – u izgradnji Hrvatske koja se ponosi svojom prošlošću i gleda u budućnost,“ poručio je župan Lukanović na Svečanoj akademiji povodom 30. obljetnice VRO Oluja te Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja.

Otvorena izložba “Na putu do Oluje 1995.–2025.” u Muzeju grada Rijeke

Kroz bogat postav koji uključuje originalne eksponate, makete borbene tehnike, fotografije, osobne predmete i multimedijalne sadržaje, izložba daje sveobuhvatan prikaz doprinosa Primorsko-goranske županije obrani Hrvatske. Poseban naglasak stavljen je na riječku industriju, koja je u ratnim uvjetima, unatoč embargu, proizvodila uniformu, oružje, oklopna vozila i brodove, kao i na zbrinjavanje više od 40.000 prognanika i izbjeglica.